Simboli jezika i baštine

Izložba odabranih izdanja Matice hrvatske otvorena je 23. veljače u auli Gradske knjižnice u povodu 170. obljetnice utemeljenja najstarije hrvatske kulturne institucije. Matičin doprinos u očuvanju hrvatske kulturne baštine predstavljen je nekima od Matičinih najvažnijih ostvarenja, među kojima su i neka vrlo rijetka i raritetna izdanja. Među njima je i prvo Matičino izdanje, Gundulićev Osman iz 1844, a kronološkim slijedom prikazane su i razne pjesmarice, povijesne knjige, spomen-knjige, primjerci Vijenca i Hrvatskog tjednika, razna izabrana djela, monografije, kao i nova izdanja rječnika, leksikona i priručnika.

Raritetna Matičina izdanja / Snimio Mirko Cvjetko

U prepunoj i tijesnoj auli zainteresiranima su se obratili voditeljica Gradske knjižnice Ljiljana Sabljak i predsjednik Matice hrvatske Igor Zidić ističući važnost ove nesvakidašnje izložbe. Voditeljica je uz pozdrave i čestitke istaknula zadovoljstvo činjenicom da se izložba održala upravo u prostorima Gradske knjižnice, čime je još jednom potvrđena suradnja dviju važnih kulturnih ustanova u Zagrebu. U govoru se osvrnula i na Matičinu povijest i njezinu važnost kao jednog od najvećih nakladnika knjiga i časopisa te promotora kulture u doba globalizacije i interneta, što je danas vrlo teška zadaća.

Predsjednik MH u svom je obraćanju pozdravio sve koji se druže s knjigama, a posebno one koji ih čuvaju i cijene kao vrijedne nositelje umjetničke baštine i simbole jezika i kulture. Dotaknuo se nastanka Matice i upozorio na njezino kulturno i političko djelovanje u vrijeme kada je narod bio pod okupacijom i bez svoje vlasti, napomenuvši kako je Matica i tada sanjala o vlastitoj kulturi i državi. Osvrnuvši se na tešku gospodarsku situaciju u zemlji Zidić je napomenuo kako u ovim teškim vremenima recesije ne treba gubiti nadu i elan već i dalje treba raditi knjige, zato što se svijet knjige nije odrekao. „Knjiga možda više nije ona svetinja koja je bila, no ona je ipak nešto nezamjenjivo“, rekao je, dodavši kako ima sto stvari koje knjigu čine posebnom, a ne samo predmetom i štivom. Govoreći o novim medijima i internetu upozorio je kako se knjiga treba zaštititi, ali da to nipošto nije kritika novih medija, koje treba prihvatiti bez straha jer donose nove mogućnosti. Predsjednik Zidić istaknuo je i ulogu Matičinih ogranaka, kojih ima u više od 100 mjesta u Hrvatskoj i svijetu, naglasivši njihovu važnost u objavljivanju stručnih, znanstvenih i utemeljenih publikacija, kojih je godišnje dvjesto do tristo naslova.