Čuvari hrvatske riječi

Tuzla – grad soli i ugljena u sjeveroistočnoj BiH – jedno je od najstarijih naselja u Europi s kontinuitetom naseljenosti od pretpovijesti, o čemu svjedoče ostaci staroga naselja sojeničkoga tipa iz razdoblja neolita. Grad je to i s dugom tradicijom Matice hrvatske, koja seže u davnu 1882, a danas je predvodi vrlo agilna lingvistica s Filozofskoga fakulteta u Tuzli Marica Petrović, koja je uredila i nedavno izišlu monografiju Matica hrvatska Tuzla 2001–2011. u povodu desete obljetnice obnove plodnoga bosanskohercegovačkog ogranka.

Monografija daje vrlo opsežan i temeljit pregled aktivnosti Ogranka Matice hrvatske u Tuzli u posljednjem desetljeću ocrtavajući duh cijeloga jednog kraja, specifična po povijesti, društveno-kulturnom okružju i izrazitom multikulturnom predznaku. Urednica Petrović već u uvodniku navodi da su od početaka Matice u osvitu novoga stoljeća u Tuzli angažirani ljudi različitih nacionalnosti, što je razvidno iz njihovih imena, u čemu se Tuzla već tada prepoznaje kao nepodijeljen i civiliziran europski grad. Istaknula je da u gradskom arhivu nisu našli gotovo nikakve tra-gove ni o osnutku ni o djelovanju Matice hrvatske od 1882, kao da ih je netko obrisao čarobnom gumicom, zbog čega je potreba da se sastavi monografija bila tim veća i razložnija. Iako je Matica hrvatska za tuzlansku kulturnjačku trpezu sjela tek 2001, „onda kada su već sva mjesta bila zauzeta“, kako kaže urednica, uspjela se isprofilirati među ostalima po onome po čemu će biti prepoznata: kulturno-umjetničkoj manifestaciji Dani Matice hrvatske te časopisu za književno-jezična, društvena i prirodoznanstvena pitanja – godišnjaku Gradovrh.

Monografija donosi ukupno osam bogato ilustriranih i elaboriranih prikaza. O okolnostima u kojima se razvijao taj industrijski grad i oživljavanju rada Matice hrvatske izvještava nas urednica u tekstu Oživljavanje rada Matice hrvatske Tuzla – stotinu i devetnaest godina šutnje, prilažući u preslicima bogatu dokumentaciju o Matičinim osnivačima, aktima i ustroju, kao i niz fotografija s obnoviteljske skupštine i ilustracije knjiga. Romeo Knežević piše o Matičinim tuzlanskim ograncima i duhu građanstva BiH rekonstruirajući Matičinu povijest na ovim prostorima. Iako su povijesni izvori kojima raspolaže tuzlanski OMH skromni, Knežević zaključuje da su ogranci MH u BiH, osobito tuzlanski, u prošlom stoljeću bujali i djelovali u punom stvaralačkom zamahu i posvećenosti nacionalnim interesima i ciljevima. Ivan Bosankić opsežno je prikazao i ilustrirao programe manifestacije Dani Matice hrvatske Tuzla, koja je najzahtjevniji projekt Ogranka, a redovito se priređuje od 2004. Manifestacija je zamišljena kao kolaž kulturnih manifestacija: koncerata, likovnih izložbi, književnih večeri, promocija i kazališnih predstava, a vrhunac je svečanosti predstavljanje časopisa Gradovrh, čime se zatvaraju Dani i simbolično završava godišnji rad Ogranka. Upravo o tom važnom časopisu koji neprekidno izlazi već sedam godina piše Biljana Stahov, ističući da u njemu priloge objavljuju znanstvenici raznih profila sa sveučilišta u regiji (Tuzlan-skoga, Sarajevskog, Mostarskoga, Riječkog, Osječkoga, Zagrebačkog, Beogradskoga i Skopskog) i da je njegova pojava počašćena pohvalama i potporom brojnih uglednika iz duhovnoga, društvenog i znanstvenog života. Tako su radove u njemu, među ostalim, objavljivale cijenjena hrvatska gramatičarka Branka Tafra i dijalektologinja Sanja Vulić sa Zagrebačkog sveučilišta, a zastupljene su i brojne filozofske, povijesne, gospodarske, semiotičko-komunikološke i druge teme. Časopis je osobito otvoren za mlade znanstvenike koji u njemu mogu objaviti izvorne, stručne i znanstvene radove.

Nadalje, o Festivalima ogranka Matice hrvatske iz Osijeka, Pečuha, Subotice i Tuzle piše Alen Matošević, o Važnim posjetima, poput onih iz Središnjice, državničkih i umjetničkih Tamara Božić, a Suradnji s drugima Danijel Barišić. Julijana Kovačević-Kotorić pod naslovom Matica hrvatska u medijima donosi preslike niza članaka koji su pratili rad Ogranka, što također svjedoči o brojnim aktivnostima Ogranka.

Monografija Matica hrvatska Tuzla 2001–2011. zorno pokazuje kako hrvatska zajednica na sjeveroistoku BiH njeguje i čuva hrvatsku kulturu i materinsku riječ s ljubavlju i ponosom. Nesebičnim zalaganjem brojnih entuzijasta pokrenuti su mnogi važni kulturni i znanstveni događaji, afirmiravši tuzlanski ogranak MH kao jedan od najplodnijih i najproduktivnijih u cijeloj BiH.