Važna književna zbivanja

Usprkos velikim minusima i snijegu koji je posljednjih tjedana zabijelio naše gradove i sela, hrvatski književnici nisu utonuli u zimski san. Naprotiv, Književna scena u novom broju Kola (4/2011) potvrđuje njihovu budnost i živost, neiscrpnu energiju vječne inspiracije, stihova i riječi, koji nas poput zimske bjeline uvijek iznova raduju i oplemenjuju.

Kolo je godinu 2011, uz redovite rubrike, otpratilo i jednim novitetom. Naime, u stalnom bloku Tema broja od ovoga će sveska u časopisu povremeno izlaziti opsežnija, ali cjelovita i dosad neobjavljena književna djela, kao i znanstveni radovi o aktualnim temama iz recentne hrvatske književnosti i jezika, pod naslovom Iz hrvatske književne (odnosno znanstvene) radionice. Prvi tekst te vrste u ovome broju dopunjena je autorska verzija komedije Mire Gavrana Pandorina kutijica, koja je svjetsku praizvedbu imala 16. listopada 2010. u Kazalištu Jana Palarika u slovačkoj Trnavi, a hrvatsku premijeru u studenom 2010. u Teatru Gavran u Zagrebu. Drama s mnogo dobra humora i životnosti izvještava kako vođenje osobnoga dnevnika može ugroziti brak jednog zaposlenika Ministarstva obitelji i dovesti do niza bizarnih, ali mogućih situacija.

Broj je otvorila povjesničarka književnosti, leksikografkinja, ali ovaj put ponajprije pjesnikinja Dunja Detoni Dujmić trima, dosad neobjavljenim, pjesmama iz autoričina novoga pjesničkog ciklusa s naslovom Golub u supermarketu te poezijom iz njezine zbirke Tiha invazija, za koju je nagrađena uglednom nagradom Društva hrvatskih književnika Tin Ujević. Riječ je o uistinu zanimljivoj i dorađenoj poetskoj knjizi, koja je kao takva doista i prepoznata, ocijenio je književni kritičar Davor Šalat u opsežnu razgovoru s nagrađenom književnicom, također objavljenu u ovom broju, kojem je uz novu zbirku povod i knjiga Lijepi prostori – hrvatske prozaistice od 1949. do 2010. godine (Naklada Ljevak, 2011), svojevrstan nastavak već antologijske književnopovijesne studije Ljepša polovica hrabrosti (MH, 1998). Za Šalata differentia specifica zbirke Tiha invazija jest „antitetičnost, čak oksimoroznost na više razina, utišan ton i napregnuta slikovitost zatamnjenih značenja i eksplicitnih katastrofičnih akcenata“, dok je autorica svoje novo pjesništvo odredila kombinacijom „visoko poetiziranoga jezika i svakodnevnog, umalo banalnoga govora kojim osjetljivi urbani ispovjedni glas raspravlja o evidentnim i zabrinjavajućim znakovima vanjskih i unutarnjih nestabilnosti“ koje susreće posvuda. Književna scena predstavlja i putopis Kad lutka tri marširaju Tomislava Marijana Bilosnića, kojem je u povodu 45. obljetnice stvaralaštva i 65. života albanski vodeći tjednik za literaturu, kulturu i politiku Nacional početkom mjeseca posvetio čak dvije stranice, pjesnički ciklus Gramatičar u voćnjaku Petra Despinića te vitalnu kajkavsku poeziju Željke Skledar.

Novi prijevodi predstavljaju češku autoricu Irenu Douskovu i njezina Evanđelista u prijevodu Matije Ivačića, a Ogledi nude radove Katice Čorkalo Jemrić (Svestrani naš Vukovarac Nikola Andrić) te Ivane Sabljak (Pjesnik osamljenosti i tuge) u povodu 100. obljetnice rođenja i 70. smrti hrvatskoga pisca, prevoditelja i kritičara Ive Kozarčanina iz Hrvatske Dubice. Rubrika Likovne umjetnosti donosi opsežniji tekst Milana Bešlića o izložbi osam suvremenih hrvatskih umjetnika u Lendavi (rujan–studeni 2011), o kojoj je izvještavao i Vijenac br. 459, a Kritika predstavlja nove knjige Cvjetka Milanje (Čemu intelektualci u postmoderno doba, Stajer-Graf, 2011), Zlate Bujan-Kovačević (Fužinarski Bunjevci, OMH u Delnicama, 2010), Wolfganga Eschklera (Ševa na krilima vjetra, Znanje, 2011), Tihomila Maštrovića (Neukrotivo svoji, Erasmus Naklada, 2011), Jasne Horvat (Auron, Naklada Ljevak, 2011) te znanstveni zbornik Ivan Mažuranić i Crna Gora (ur. Milorad Nikčević, Cetinje–Osijek, 2011).

Građu za Enciklopediju MH ovim je sveskom Kola proširila Jelena Hekman natuknicom o najvećem ostvarenom nakladničkom projektu u hrvatskoj književnoj povijesti, Matičinoj ediciji Pet stoljeća hrvatske književnosti. Upravo ove godine najstarija hrvatska kulturna institucija slavi svoj 170. rođendan i 50. obljetnicu ovoga povijesnog pothvata koji je označio prekretnicu u odnosu prema vlastitoj književnoj baštini i vrijednostima iz starije i novije književnosti te predstavio drukčiji odnos prema vlastitom jeziku.