Porazne statistike

Rezultati istraživanja tržišta knjiga u Hrvatskoj, koje je provela agencija za istraživanje tržišta Gfk, predstavljeni su 14. veljače u dvorani Centra za dječju knjigu – Knjižnice grada Zagreba. Riječ je o istraživanju koje su naručili udruga Knjižni blok i Zajednica nakladnika i knjižara Hrvatske, provedenu uz financijsku potporu Ministarstva kulture RH i Hrvatske gospodarske komore, tijekom prosinca 2011. Budući da je od prethodnog takva istraživanja prošlo točno šest godina, predstavljanje rezultata pobudilo je veliko zanimanje, kako novinara, tako i knjižara i nakladnika. Rezultate je predstavila voditeljica istraživanja Tamara Kraus iz agencije Gfk, a na pitanja publike odgovarali su voditelji predstavljanja: glavni urednik nakladničke kuće Fraktura Seid Serdarević, predsjednik Knjižnog bloka Nenad Bartolčić i Neven Antičević iz Zajednice nakladnika i knjižara.

Sukladno očekivanjima, istraživanje je pokazalo kako je stanje na tržištu knjiga u Hrvatskoj alarmantno, što svakako treba shvatiti kao poziv na uzbunu. Dok u Njemačkoj mjesečno čak tri četvrtine ljudi pročita jednu knjigu, kod nas to učini tek 40 posto populacije starije od petnaest godina, čime smo daleko ispod europskog prosjeka. Unatoč povećanoj distribuciji knjige koju se danas može kupiti gotovo svagdje, porazan je podatak da se čak 60 posto Hrvata na reprezentativnom uzorku od tisuću osoba izjasnilo kako ih ništa ne bi moglo natjerati da kupe neku knjigu. Dok nakladnike najviše muči problem sa slabom prodajom knjiga, zabrinutost knjižarskoga ceha opravdava i činjenica da u posljednjih godinu dana čak 44 posto Hrvata nije pročitalo ni jednu knjigu. Istraživanje je pokazalo i kako se stanje od zadnjeg istraživanja iz 2005. nije nimalo poboljšalo pa je tako danas čitatelj spreman izdvojiti 80 kuna za prosječnu knjigu, dok je prije šest godina bio spreman izdvojiti čak 108 kuna. Promijenili su se i čitalački interesi. Tako se u proteklih šest godina povećala kupnja dječjih knjiga (s 14 posto u 2005. na 33 posto u 2011), dok se zanimanje za enciklopedije i rječnike smanjilo. Problem koji pridonosi takvu stanju, istaknuli su u cehu knjižničara, činjenica je da se knjizi u medijima posvećuje sve manje mjesta, a Bartolčić je kao osobito tužan naveo podatak da se baza korisnika knjiga u Hrvatskoj sasvim urušila. U raspravi su istaknuti još mnogi problemi, poput loše strukture knjižarstva u Hrvatskoj, a zaključeno je kako je, budući da se radi o važnoj i vitalnoj društvenoj temi, zajedničkim djelovanjem svih aktera stanje u budućnosti nužno poboljšati.