Književni globus

Otvorena Büchnerova godina

NJEMAČKA – Mnogobrojnim manifestacijama (oko 200) njemačka pokrajina Hessen u sljedećih 20 mjeseci odaje počast piscu Georgu Büchneru (1813–1837).

U Darmstadtu se u povodu 175. obljetnice Büchnerove smrti otvara izložba o njegovu životu, a u nastavku se na obljetnicu rođenja 12. listopada sljedeće godine otvara izložba Kosmos Büchner. Otvorena je i web-stranica www.buechner1213.de, a planira se i niz kazališnih izvedbi Büchnerovih drama, čitanja, književnih šetnji i drugih priredbi u brojnim njemačkim gradovima. Sljedeće godine u Gießenu održava se i kazališni festival posvećen autoru. Büchner se smatra jednim od najvažnijih njemačkih autora 19. stoljeća. Rođen u Goddelauu kod Darmstadta, studirao je u Strassburgu i Gießenu medicinu i filozofiju. Zbog socijalno-revolucionarnih teza bio je izložen progonu, zbog čega je pobjegao u Zürich. Godine 1837. obolio je od tifusa i umro. Büchnerova najpoznatija djela su drama Dantonova smrt (1835) o francuskom revolucionaru Dantonu, Woyzeck (1836–37), prva socijalna drama njemačke književnosti, zatim socijalkritično-satirična drama Leonce i Lena (1836) i Lenz (1835), Büchnerovo jedino prozno djelo.

Joyceova priča za djecu prvi put objavljena

IRSKA – Priča Jamesa Joycea za djecu The Cats of Copenhagen, koju je pisac napisao za unuka 1936, tiskana je po prvi put u limitiranom izdanju od dvjesto primjeraka. Priča je mlađa blizanka Joyceove ranije objavljene priče The Cat and the Devil, javljeno je iz izdavačke kuće Ithys Press, koja priču naziva „malim draguljem“ koji „odražava Joyceovu laganiju stranu i smisao za humor“. Obje je priče Joyce napisao svom unuku Stephenu Jamesu Joyceu dok je bio u Danskoj. Ciriška Zaklada Jamesa Joycea, kojoj je obitelj donirala priču, kritizirala je objavljivanje, jer za objavljivanje nije tražena njezina dozvola. Premda su 1. siječnja ove godine za objavljena Joyceova djela istekla autorska prava, još nije utvrđeno da li se to odnosi i na neobjavljene tekstove.

Nominirani kandidati za Lajpcišku nagradu

NJEMAČKA – Objavljen je uži izbor od petoro kandidata za Nagradu Lajpciškog sajma knjige u ožujku. U kategoriji beletristike na popisu su Jens Sparschuh s društvenom satirom Im Kasten, Sherko Fatah s Ein weißes Land, Thomas von Steinaecker s Das Jahr, in dem ich aufhörte, mir Sorgen zu machen, und anfing zu träumen, Wolfgang Hermdorf s romanom Sand i kao jedina autorica Anna Katharina Hahn s Am Schwarzen Berg. Nagrada Lajpciškog sajma ukupno je dotirana s 45.000 eura, a predaje se u kategorijama beletristike, publicistike/esejistike i prijevoda. Prema navodima Sajma, ove je godine 147 izdavačkih kuća u konkurenciju poslalo 460 naslova. Nagrada će biti dodijeljena 15. ožujka na Sajmu knjige, a prvi put gala priredba moći će se putem live streama pratiti na internetu.

Umro austrijski pjesnik Christian Ide Hintze

AUSTRIJA – Bečki multimedijalni pjesnik i performans-umjetnik Christian Ide Hintze umro je u dobi od 58 godina. Hintze je predstavljao široko shvaćen pojam poezije, u kojemu je spajao jezik, zvuk i sliku, a koji su karakterizirali i prijelazi između analognih i digitalnih tehnika. Bio je autor akcija, instalacija i pjesama, performansa i tiskanih tekstova. Bio je jedan od osnivača nezavisnog umjetničkog projekta bečke Škole pjesništva (sfd) 1991, čiji je zatim postao direktor, i kamo je doveo autore različitih pravaca, među njima Friederike Mayröcker, Nicka Cavea i Blixu Bargelda.

Taslima Nasrin napada indijsku cenzuru

INDIJA – Nakon otkazivanja gostovanja Salmana Rushdieja na indijskom književnom festivalu, spisateljica Taslima Nasrin oštro je napala rastući „apetit za cenzuru“ u Indiji, koji je spriječio i objavljivanje njezine nove knjige.

Taslima Nasrin rekla je kako „rak“ napada indijsko društvo, u kojemu su „pisci i umjetnici postali lake mete vjerskih ekstremista“, dodajući da „svaka politička stranka ima svoj plan, ali ne i namjeru vrednovati slobodu izražavanja“. Tjedan nakon što je otkazan Rushdiejev dolazak na festival u Jaipuru zbog prijetnji muslimanskih ekstremista otkazano je i predstavljanje posljednjega dijela autobiografije Taslime Nasrin, Nirbashan, na sajmu knjige u Kalkuti. Spisateljica je 1994. pobjegla iz Bangladeša zbog prijetnji islamskih ekstremista, da bi se nakon desetljeća u Europi preselila u Kalkutu. Ondje je živjela do 2007, kad je bila prisiljena preseliti se u New Delhi, također zbog stalnih napada na sebe zbog tobožnjih antiislamskih stajališta.