Baština i anticipacije intelektualnog katolicizma

Biblioteka dosadašnjim i planiranim naslovima predstavlja se kao originalan i zahtjevan izdavački pothvat kada je riječ o ekscerpiranju bitnoga sadržaja goleme baštine kulturne, političke, socijalne i druge misli hrvatske katoličke inteligencije u općem hrvatskom narodnom životu prošloga stoljeća

Kršćanska kultura nakon Drugoga svjetskog rata ostala je zbog ideologijom komunizma nadahnuta aktivnog potiskivanja ili ignorancije u dubokoj recepcijskoj sjeni. I danas, više od dvadeset godina od uspostave demokracije, mnoge važne ljude i događaje, djela i pothvate prekrivaju zaborav i nehaj. Unatoč povremenim (i) pojedinačnim naporima, taj je dio hrvatske kulture ostao postrance u smislu sustavnijeg istraživanja, pa mnogi njegovi bitni dijelovi nisu ni pročitani, kamoli protumačeni i vrednovani.

Sasvim je dakle vjerojatno da bi kratka anketa među našim maturantima ili studentima humanističkih i društvenih studija, pa i kod mnogih intelektualaca, pokazala da imena kao što su Antun Mahnić, Ton Smerdel, Drago Ćepulić, Đuro Arnold, Hijacint Bošković, Milan Ivšić, Juraj Šćetinec, Luka Brajnović, Pavao Tijan, Kruno Krstić, Mate Ujević ili Ivo Lendić uglavnom izazivaju upitne poglede ili nejasne odgovore. A neka od netom spomenutih imena hrvatskih književnika, filozofa, socijalnih i kulturnih radnika među imenima su osoba dosad monografski obrađenih i predstavljenih u biblioteci Hrvatska katolička baština XX. stoljeća, koju je pod uredništvom Božidara Petrača početkom godine 2006. ustanovila izdavačka kuća Glas Koncila, u kojoj je nedavno kao dvadeseta u nizu izašla knjiga Kršćanski idealizam i društveni angažman Mate Ujevića, kojemu se 7. siječnja ove godine navršila 45. obljetnica smrti.

Proučiti, vrednovati, popularizirati

Cilj je dakle biblioteke, koje su neki naslovi prikazani i na ovim stranicama, u bitnim crtama sustavno osvijetliti niz naših zaslužnih imena, da se pokažu ciljevi i dometi hrvatske katoličke misli 20. stoljeća, započevši od prvih desetljeća; da se u sustavnom proučavanju, valorizaciji i popularizaciji autora koji su obilježili svoje doba i ostavili iza sebe trajne tragove osvijetle njihova uloga i mjesto u duhovnoj tradiciji našega naroda i Crkve 20. stoljeća radi vrednovanja cjeline hrvatske katoličke duhovne baštine u sklopu hrvatske kulture i približavanja njezinih prošlostoljetnih vrijednosti suvremenim naraštajima. Spomenut cilj uključuje i primjeren okvirni postupak: monografski prikazati pojedine osobe u cjelini njihova života pružajući presjek njihova javnoga rada, uz isticanje osobitih i originalnih crta njihova prinosa. Stoga sve knjige sadrže izabrane izvorne tekstove, predgovor, životopis i bibliografiju te izabranu uporabljenu literaturu.

Neposredan povod pokretanju biblioteke bila je 70. obljetnica izlaska Ankete o hrvatskoj katoličkoj književnosti Na Goru Gospodnju, što ju je godine 1935. u Katoličkom listu potaknuo Petar Grgec, nastojeći unaprijediti i organizirati katoličku književnost. Ta je knjiga, prva u nizu, tiskana početkom 2006. Nakon nje objavljene su knjige: Antun Mahnić (1850–1920) O lijepoj umjetnosti (prir. Vlado Vladić), Drago Ćepulić (1893–1976) Život i duh (V. Lončarević); 2007. izlaze: Ton Smerdel (1904–1970) Duh umjetnosti (V. Vladić), Rajmund Kupareo (1914–1996), Um i umjetnost (prir. Zdravko Gavran), Petar Grgec (1890–1962) Katolicizam, kultura i politika (V. Lončarević) te Đuro Arnold (1853–1941) Vjera, filozofija i umjetnost (prir. Daniel Miščin); 2008. Ivo Lendić (1908–1982) Katolicizam i kultura (prir. B. Petrač), Ilija Jakovljević (1898–1948) Izazov kršćanskog humanizma (V. Lončarević), fra Bonifacije Perović (1900–1979) Društveno-socijalne misli (prir. Ivan Čulo) te Ivan Evanđelist Šarić (1871–1960) Spasonosne misli (V. Vladić); 2009. Ljubomir Maraković (1887–1959) Katolički idealizam i realizam (V. Lončarević) i Milan Ivšić Socijalni duh i narodna kultura (I. Čulo), a 2010. izlazi knjiga Tomislava Stjepana Poglajena (1906–1990) Kršćanski personalizam (Ivan Šestak). Godine 2011. izlaze Katolicizam i solidarizam don Nedjeljka Subotića (1882–1951, prir. Z. Gavran), Putokazi hrvatske kulture Ferde Rožića (1977–1949, V. Lončarević), Kršćanstvo i društveni razvoj Jurja Šćetinca (1898–1939, prir. Domagoj Račić), Hrvatstvo i katolička kulturna obnova Josipa Andrića (1896–1967, V. Lončarević), Hijacinta Boškovića (1900–1947) Suvremenost tomističke misli (D. Miščin) te naposljetku spomenuta Ujevićeva knjiga, koju je priredio Božidar Petrač.

Intelektualne širine i dubine

Može se reći da je dosadašnji napor urednika i priređivača već dao niz zanimljivih činjenica. Prije svega, očito je da je većina tih ljudi imala vrhunsku izobrazbu i širok spektar interesa, pri čemu im njihov katolicitet, iako vidljiv i nerijetko javno istaknut, ni u kojem smislu nije ograničavao intelektualni razvoj ni slobodu mišljenja, nego im je dapače omogućio europske obzore, plodno vezanje tradicije i modernosti i usmjeravao ih na najšire nacionalne kulturne projekte. (Uz ostalo, u tom intelektualnom krugu /M. Ujević, A. Živković, K. Krstić, I. Horvat, P. Tijan/ započeta je 1938/39. naša suvremena leksikografija i enciklopedistika projektom HIBZ-a i Hrvatske encikopledije, s kasnijim odjecima u međunarodnim razmjerima /L. Brajnović, P. Tijan, K. Spalatin/).

Uza sve to, osobitost spomenute baštine uvećava činjenica da je ona nastala u vrijeme najvećih svjetskih ekonomskih kriza, svjetskih ratova, divljanja revolucija i kontrarevolucija, kompromitacije demokracije te širenja i jačanja političkih radikalizama i totalitarizama. Kada se danas čitaju njihovi članci i knjige, onda se vrlo dobro vidi da su neki od njih (primjerice, H. Bošković, D. Ćepulić, P. Grgec, Lj. Maraković, I. Jakovljević, A. Juretić, T. Poglajen, J. Šćetinec) rano i točno uvidjeli antikršćansku narav svih triju totalitarizama – komunističkog, fašističkog i nacističkog – upozoravajući na to što će se dogoditi kada tako pogubne ideje zavladaju velikim narodima. Mnoge će dok budu iščitavali pojedine tekstove iznenaditi i to koliko je anticipacijskoga naboja u njihovim stajalištima o ujedinjenoj Europi, koja su neki od njih zastupali ne samo uoči nego i u vrijeme Drugoga svjetskoga rata. Osim toga, njihova djelatnost bila je i crkveno važna i anticipativna za kasnije doba, do Koncila, ali i nakon njega, pri čemu se uočava da njihova misao svježe korespondira sa suvremenim dosezima katoličke misli na kulturnom i socijalnom planu.

Originalan i zahtjevan izdavački pothvat

Može se dakle reći da se biblioteka dosadašnjim i planiranim naslovima predstavlja kao originalan i zahtjevan izdavački pothvat kada je riječ o ekscerpiranju bitnoga sadržaja goleme baštine kulturne, političke, socijalne i druge misli hrvatske katoličke inteligencije u općem hrvatskom narodnom životu prošloga stoljeća.

Mimo ikakve nakane i potrebe da se doprinos katolika (u) hrvatskoj kulturi getoizira ili ekskluzivira na račun svih drugih prinosa, ovaj projekt nedvojbeno ispravlja nepravdu nanesenu mnogim zaslužnicima, pružajući našoj javnosti prigodu podsjećati se uloge, opsega, glavnih naglasaka, vitalnosti i anticipacijskoga potencijala katoličke misli i duhovnosti tijekom prošloga kulturnog vijeka u Hrvata. Time se ujedno udara temelj novim istraživanjima, interpretacijama i vrednovanjima hrvatske kulture 20. stoljeća.