Temelj državnosti

Kao voditelj skupa, Marko Paradžik – apsolvent prava i član DOM-a – ukratko je objasnio razloge organiziranja predavanja te istaknuo potrebu postavljanja Domovinskog rata kao jednog od temelja državnosti.

Prvi je za govornicu stao brigadni general Tomo Medved, hrvatski dragovoljac, bivši zapovjednik 1. gardijske brigade Tigrovi te bivši načelnik Uprave za personalne poslove Glavnog stožera OS RH. U predavanju naslovljenu Putovima Domovinskog rata naglasio je važnost činjenica, koje ako dobro poznajemo lako možemo spriječiti reviziju povijesti. Prisjetio se svojega ratnog puta, od članstva u policiji, osnivanja hrvatskih oružanih snaga pa do brojnih teškoća s kojima su se one suočavale. General je pohvalio sudjelovanje hrvatskoga naroda u ratu, hrabrost s kojom se običan čovjek suočavao s mnogo jačim neprijateljem, posebno naglasivši veliku volju koju je hrvatski narod uložio u obrani domovine. Važnu ulogu u obrani domovine pridao je danas omraženu predsjedniku Franji Tuđmanu. Nakon rata, kako je general Medved rekao, brojni neznalice i „stručnjaci“ podigli su svoj glas te sada tvrde da znaju mnogo više i bolje o ratu. Naglasio je primjer Vukovara, o kojem se govori bez poznavanja tadašnje situacije u gradu i snage hrvatske obrane.

Kao drugi govornik akademik Josip Pečarić – matematičar međunarodnog ugleda s više od četiristo objavljenih znanstvenih radova – rekao je nešto o temi Pokušaji kriminalizacije Domovinskog rata u hrvatskoj javnosti 2000–2012. Naveo je da u današnjim medijima, određenim političkim krugovima te u dijelu međunarodne zajednice postoji težnja da se kriminalizira Domovinski rat te time izjednači krivnja hrvatske i srpske strane za ratove u prvoj polovici 1990-ih. Akademik je modus operandi toga prikazao na nekoliko primjera. Prvo, priča o „podjeli Bosne“ i navodnom dogovoru Tuđman–Milošević apsurdna je uzme li se u obzir objektivno jača pozicija Miloševića u odnosu na Tuđmana i hrvatsku stranu. Drugi je primjer sela Ahmića, u kojem su snage bosanskohercegovačkih Hrvata počinile ratni zločin, i o kojem se na HRT-u dosad govorilo točno 998 puta. S druge strane, o bošnjačkom zločinu nad Hrvatima sela Trusina do danas je govoreno svega dva puta. Akademik je nastavio sa zadnjim primjerom, za što je poslužio slučaj vojno-redarstvene operacije Oluja. Istaknuo je apsurdnost situacije u kojoj se hrvatskim generalima sudi za obranu domovine, pri čemu generali moraju dokazivati svoju nevinost, što je u suprotnosti s međunarodnim pravom i presumpcijom nevinosti. Na kraju predavanja, ukazao je na povezanost skorog ulaska u EU sa sudbinom zatočenih generala. Naime, već niz godina akademik Pečarić organizira peticije i slanje otvorenih pisma kojima želi odgoditi pristupanje Uniji, odnosno uvjetovati ga puštanjem hrvatskih generala na slobodu.

Posljednji govornik bio je Mario Tomas, apsolvent povijesti na Hrvatskim studijima te član DOM-a. U svojem nastupu, naslovljenu Rat u bosanskoj Posavini 1992. Istraženost i kontroverze, izložio je zemljopisna i demografska obilježja bosanske Posavine te ratna zbivanja na tom području. Tomas prikazuje snagu i razmještaj srpskih postrojbi na području Posavine te njihovo napredovanje i ratne operacije, koje su dovele do toga da je od te prostrane hrvatske enklave uskoro ostalo samo usko područje oko Orašja. Ubrzo nakon tog poraza, rekao je, počelo je traženje „krivca“ pri čemu je glavni cilj bio promovirati tezu o „podjeli Bosne“ koju da su provodili Tuđman i Boban trgujući sa Srbima. Tomas zaključuje da nema krivca s hrvatske strane, da je vojna nadmoć Srba bila prevelika te navodi potrebu obračuna s takvim lažima.

Predavanju je nazočilo oko stotinjak ljudi, većinom studenata i mladih, što je poticaj Državotvornom Odboru mladih i Odjelu za politologiju Matice hrvatske da nastave s radom na edukaciji studenata i mladih o hrvatskoj prošlosti.