Slab odaziv hrvatskih čelista

Koncertom Monike Leskovar i Itamara Golana 23. siječnja u Velikoj dvorani Vatroslava Lisinskog otvoreno je jubilarno 5. međunarodno natjecanje Antonio Janigro, koje je trajalo sve do 5. veljače. Vrhunski je koncert najbolje hrvatske violončelistice podsjetio publiku na prvo izdanje Janigrova natjecanja održano prije 16 godina (1996), kada je ona osvojila drugu nagradu. Sada se u svoj grad vratila kao članica međunarodnog ocjenjivačkog suda, koji je dva tjedna u tri kruga procjenjivao najbolje između 45-ero pristiglih natjecatelja iz 21 zemlje svijeta.

Jutro nakon koncerta koji je natjecateljima dao poticaj za maksimalan učinak počelo je natjecanje prema vrlo neočekivanu redoslijedu: početno je slovo bilo N kao četrnaesto slovo engleske abecede dobiveno zbrojem slova u imenu Antonio Janigro. U prvom su se krugu održanu između 24. i 27. siječnja mladi iskazivali u djelima za violončelo solo, gdje su uz ulomke iz opusa Alfreda Piattija (Dvanaest capriccia) i Zoltana Kodalya (Sonata op. 8) svi praizvodili novootkrivenu Rapsodiju Borisa Papandopula i pritom se kandidirali za najbolju izvedbu djela hrvatskoga skladatelja, koju je na kraju Hrvatsko društvo skladatelja (500 eura) dodijelilo srbijanskom kandidatu Draganu Đorđeviću. Od natjecatelja najbrojniji su bili Rusi (13!), zatim Francuzi (7), Talijani (4) te Nijemci (3) i Južnokoreanci (3), dok je razočaravajući bio odaziv hrvatskih violončelista: jedan! Iz zemlje domaćina koja se može pohvaliti snažnom čelističkom školom i tradicijom (Monika Leskovar, 2Cellos, Ana Rucner, Cellomania…) sudjelovao je tek jedan jedini kandidat, Branimir Pustički, koji je zadovoljio prvi krug i ušao među 25-ero polufinalista. To je svakako najslabiji odaziv hrvatskih natjecatelja u šesnaest godina natjecanja koje je s jedne strane osnovano kako bi održavalo živim uspomenu na slavnoga talijanskog čelista, dirigenta i pedagoga koji je trideset godina živio u Zagrebu, a s druge strane da bi usmjerilo međunarodnu pozornost na naše najbolje čeliste.

Austrijanac Kian Soltani, prvonagrađeni na 5. Janigru / Snimio Krešo Mihelić

U drugom su izlučnom krugu natjecatelji svirali čelističke sonate i kako je bila riječ o komornoj glazbi tu im se jedino dopuštalo korištenje notama (sav su ostali program morali svirati napamet). Ovdje je njihova svirka bila pod osobitom paskom Tomislava Nagyja, sina hrvatskoga violončelista Milana Nagyja, koji je u ime obitelji nagradu za najbolju izvedbu sonate dodijelio sedamnaestogodišnjoj mađarskoj čelistici Ildikó Szabó. Među posebnim nagradama našla se i ona organizatora, Koncertne direkcije Zagreb, koja je također pripala Srbinu Draganu Đorđeviću, a sastoji se od solističkoga recitala na nadolazećem ljetnom festivalu Večeri na Griču. Ocjenjivački sud koji su činili nekadašnji Janigrov đak, Michael Flaksman (SAD), Young-Chang Cho (Južna Korea), Laszlo Mezö (Mađarska), Ivan Monighetti (Rusija/Švicarska) i već spomenuta Monika Leskovar (Hrvatska) u finale su izabrali šestero kandidata iz šest različitih zemalja svijeta. Oni su se morali predstaviti svaki u dvama koncertantnim djelima: najprije u srijedu, 1. veljače, nastupiti u jednom od dva Haydnova koncerta za violončelo uz Zagrebačke soliste u Maloj dvorani Lisinski, a zatim u petak (3. veljače) i nedjelju (5. veljače) predstaviti svoja umijeća u velikom koncertu uz Zagrebačku filharmoniju i maestra Filipa Pavišića.

Sat i pol nakon koncerta donesene su konačne odluke. Prva nagrada (8.000 eura) i nagrada Zagrebačke filharmonije pripala je osamnaestogodišnjem Austrijancu Kianu Soltaniju, koji je tehnički razrađeno izveo vrlo zahtjevan Šostakovičev koncert u Es-duru. Druga nagrada (4.000 eura) odlazi u Južnu Koreju zaslugom čelista Joon-Hoa Shima, koji se predstavio njegovanom interpretacijom repertoarnoga Dvořákova koncerta. Isto je djelo bilo sudbonosno Poljaku Tomažu Darochu, koji ne samo da je osvojio treću nagradu (2.000 eura) nego i nagradu publike (kutija za čelo Accord) te nagrade Varaždinskoga komornog orkestra i Zagrebačkih solista. Prve večeri finala najveći izazov orkestru priredio je Rus Alexandar Ramm odabravši za svoju koncertantnu skladbu rijetko sviranu Sinfoniu concertante Sergeja Prokofjeva, što mu je donijelo četvrtu nagradu (1.000 eura). Najslabije su prošli finalisti koji su u završnoj večeri odlučili svirati popularne Rokoko varijacije Petra Iljiča Čajkovskog i u romantičnom idiomu bez mnogo tehniciranja otkrili punu muzikalnost (Francuskinja Astrig Siranossian i Talijan Luca Magariello). Ali, kako kaže umjetnička ravnateljica natjecanja Dobrila Berković-Magdalenić u uvodnoj riječi u katalogu, „upravo natjecatelji kojima su zbog snage umjetničke osobnosti okviri natjecanja često preuski, kasnije kroz život i karijeru postižu i veće umjetničke dosege“. Na nama je da čekamo i osluškujemo.