Posljednji robinzoni

Budućnost na rubu močvare tradicionalna je znanstveno-kulturna manifestacija kutinskog ogranka Matice hrvatske i Parka prirode Lonjsko Polje koja je u povodu Svjetskog dana vlažnih staništa 2. i 3. veljače održana jedanaesti put. Ovogodišnji je domaćin bio grad Kutina, a osnovni je cilj projekta, započeta u selu Stružec 2001, uputiti poruku najvećega hrvatskog močvarnog parka Lonjskog polja kako živjeti u suglasju s prirodom, očuvati tradicijski život, ali i omogućiti posjet turistima. Domaćini manifestacije tradicionalno su Matica hrvatska te lokalni mjesni odbori i kulturno-umjetničke udruge moslavačkih sela, a dosad su to bila sela Stružec, Osekovo, Donja Gračenica, Potok i Repušnica, koja su raznim programima okupila desetak tisuća posjetitelja.

Lonjsko polje jedno je od najvrjednijih područja biološke raznolikosti

Ovogodišnji je skup posvećen životu Lonjskog polja dodirnuo najveće urbano područje – grad Kutinu – odnosno njegovu Radićevu ulicu, znanu kao Kutinsko selo, a prvog su dana, uz izložbu Srećka Leinera iz Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja Nema vlažnih staništa – nema ptice močvarice u Pučkom otvorenom učilištu predstavljena četiri projekta Ministarstva zaštite okoliša i Javne ustanove Park prirode Lonjsko polje, Grada Kutine i turističke zajednice te Moslavine d. o. o. Kutina koji problematiziraju odnos močvare i turizma, zagađivanje, realizaciju izgradnje Prijamnog centra Repušnica u Parku prirode Lonjsko polje i dr. Ministrica zaštite okoliša i prirode Mirela Holy naglasila je važnost biološke raznolikosti kao najvećega bogatstva života na zemlji, istaknuvši kako je Lonjsko polje, uza svoju ulogu u obrani od poplava, jedno od najvrednijih područja biološke raznolikosti, zbog čega je i uvršteno na popis Ramsarske konvencije. Potpredsjednik MH Stjepan Sučić pozdravio je okupljene u ime Matice hrvatske naglasivši na važnost i veličinu projekta, a gradonačelnik Kutine Davor Žmegač istaknuo je Matičinu ulogu, koja je „u proteklih 10 godina senzibilizirala javnost i potaknula stanovništvo ruralnih područja i urbanih sredina da žive s Lonjskim poljem i da se ono potpuno inkorporira u suvremeni način života“. Ravnatelj Parka prirode Goran Gugić također je pohvalio aktivnosti kutinskog ogranka MH istaknuvši kako je od početka manifestacije cilj pokazati kako Lonjsko polje nije samo prirodna, nego i kulturna baština.

Dragutin Pasarić – idejni začetnik manifestacije

Manifestacija je sljedećega dana nastavljena u Radićevu domu u Kutinskom selu. Program je bio posvećen promociji pučke baštine, narodne nošnje, pjesme i običaja u koje su utkani pejzažni sadržaji Lonjskog polja. Uz domaći KUD Seljačka sloga nastupili su i gostujući KUD-ovi Tomislav iz Sv. Ivana Žabnog i moslavačkog sela Stružeca, a posjetitelje je usprkos mećavi uz vatru i šarana na procijep dočekalo i pet konjanika Udruge vlasnika i ljubitelja Topot. Program je vodio predsjednik kutinskog ogranka i idejni začetnik manifestacije Dragutin Pasarić, dok su publiku pozdravili predsjednik Mjesnog odbora Ivan Smuk, potpredsjednik Gradskog vijeća Mario Vidović te zamjenik županice sisačko-moslavačke Andrija Rudić, poručivši da manifestacija Budućnost na rubu močvare ubuduće zaslužuje i širu potporu. Pasarić je podsjetio i na legendu hrvatskoga novinarstva prije Drugoga svjetskog rata Franju M. Fuisa, koji je napisao scenarij prema kojem je trebao biti snimljen prvi hrvatski dugometražni zvučni film Posljednji robinzoni s glavnom ulogom Dubravka Dujšina i glazbom Jakova Gotovca, upravo o Lonjskom polju. Ustvrdio je da je „duh močvare često omalovažavan, a za OMH Kutine on je život“, dodavši kako je prekrasno uživati u svjetlima pozornice, ali isto tako i u Lonjskom polju – koje povremeno postaje nedogledno more, ili pak hrvatska tundra, a u novije je vrijeme najpoznatije zahvaljujući europskom selu roda Čigoču i seoskoj graditeljskoj baštini Krapja – uvijek prepoznatljivo po suglasju čovjeka i prirode.