Originalan urednički pristup

Iako iz Siska u posljednje vrijeme ne dolaze dobre vijesti, keltska Segestica, rimska Siscija i grad hrvatskih pobjeda, kako ga Siščani danas rado nazivaju, još je od 4. stoljeća pr. Kr. bio važno urbano središte. Sisak je za vrijeme Rimskoga Carstva kao kovnica novca bio jedan od najvažnijih gradova, u kojem je živjelo 40.000 stanovnika. U njemu su stolovali biskup i mučenik iz 3. st. Sv. Kvirin i Ljudevit Posavski, a kraj renesansne utvrde na ušću Kupe u Savu bila je poznata bitka protiv Turaka 1593. Na kraju 19. stoljeća grad na Kupi, Odri i Savi bio je najveća hrvatska riječna luka tako da u gospodarskom smislu pamti i bolja vremena. No Sisak je oduvijek bio i grad kulture. To potvrđuje prva profesionalna izvedba kazališne predstave na hrvatskom jeziku 1839. – drame Juran i Sofija ili Turci pod Siskom Ivana Kukuljevića Sakcinskog, djelo akademskog slikara Slavka Strigla, kazalište D.A.S.K.A., međunarodno poznato na području istraživačkog i eksperimentalnog kazališta, ali i novi broj Riječi – časopisa za književnost kulturu i znanost Ogranka Matice hrvatske u Sisku, koji u ovom povijesnom gradu izlazi još od davne 1969.

Riječi su se oduvijek izdvajale od sličnih časopisa većim, A4-formatom te suvremenim dizajnom i prijelomom, uredničkim pristupom, ali i kvalitetnim znanstvenim i umjetničkim ostvarenjima, bilo književnim ili likovnim. Dobra tradicija nastavljena je i u četvrtom broju za 2011, pod uredničkom palicom gostujućeg urednika Andrije Tunjića i voditeljice sisačkog Ogranka Matice hrvatske Đurđice Vuković, čiju naslovnicu i stranice rese fotografije dojmljivih reljefa i mobila kipara Petra Barišića.

Izd. Ogranak Matice hrvatske u Sisku

Novi broj donosi niz velikih imena suvremene literarne, likovne i kritičke produkcije. Otvara ga tekst Simptomi dekadencije mladoga likovnog kritičara Feđe Gavrilovića, koji po uzoru na britanskoga kritičara Herberta Reada analizira uzroke nekvalitetne suvremene umjetničke produkcije, kao probleme naznačujući ponajprije nezainteresiranost publike, taštinu umjetnika i servilnost kritike. Proza donosi tekstove Milka Valenta Obrve na crvenoj pozadini, Ludwiga Bauera Karusel ili Gabrijela naviješta novo doba i Tihane Gamibraže Scenarij, a rubrika Jedan autor predstavlja, putem razgovora, i izbor proznih, kolumnističkih i pjesničkih tekstova književnika Miroslava Mićanovića.

Tema broja posvećena je književnosti gradišćanskih Hrvata, koja je kao „konkretna poezija“ potkraj 20. stoljeća istupila iz etiketiranja „samo“ dijalektalne, provincijalne književnosti i uvrstila se u srednjoeuropski krvotok. Temu je obradio Nikola Benčić u tekstu Na rubu hrvatske književnosti, a napravio je i izbor te vrlo estetizirane književnosti. Zastupljeno je petnaest relevantnih i reprezentativnih gradišćanskohrvatskih pjesnika, od kojih se kvalitetom izdvajaju Agnjica Čenar, Ana Šoretić, Dieter Scherr, Doroteja Zeichmann, Jurica Čenar, Petar Tyran. Slijede drame Irene Lukšić Sjajna noć u supermarketu i Jasmine Bosančić Poslije početka, koja zasigurno ulazi u literarne vrhunce broja.

U nastavku časopisa, u rubrici Poezija, predstavljeni su pjesnici Božica Jelušić, Milorad Stojević, Franjo Nagulov, Dijana Stilinović i Pero Pavlović te izbor u prijevodu Željke Lovrenčić koji predstavlja poeziju sedam čileanskih pjesnika hrvatskoga podrijetla, među ostalim i onu Andrésa Moralesa Milohnića, velikoga promicatelja hrvatske kulture i književnosti u Čileu.

U Likovnosti Barbara Vujanović u tekstu Kiparstvo kao mogućnost ulaska u sebe piše o kiparu Petru Barišiću, a tekst preminuloga slikara, kulturnog radnika i pedagoga Branka Čačića pod naslovom Zašto živim u korablji? govori o drevnoj graditeljskoj baštini na vrlo osebujan način. Osobito je zanimljiv esej Mini predavanja o maksi stvarima koji secira tranzicijsko poljsko društvo i nemoralnost suvremenoga vremena Leszeka Kolakowskog koji je s poljskog preveo Jasmin Novljaković te rubrika Kritika, koja donosi radove Franje Nagulova, Darije Žilić, Vesne Solar i Katarine Brbora.

Novi broj Riječi još je jednom potvrdio svoju važnost i ulogu u promicanju hrvatske kulture kao jedan od najuglednijih časopisa. Svesrdnim zalaganjem članova Matice u Sisku i brojnih suradnika iz drugih sredina i ovim je brojem uspješno nastavljena tradicija časopisa koji je već odavno zaradio počasno mjesto u povijesti hrvatske periodike.