Nema kamena bez imena

Arheološka istraživanja obično ne pobuđuju pažnju javnosti ako nisu senzacionalna ili ako ih novinari ne prikažu takvima. Dugotrajna, kompetentna istraživanja koja počinju na konkretnom terenu iskopavanjem, popraćena mnogostrukim dokumentiranjem te obradom i spašavanjem materijalnog gradiva i okolnosti u kojima je nađeno, a nastavljaju se proučavanjem te konačnom interpretacijom sa svrhom oživljavanja povijesnih prilika – sve to i mnogo popratnoga rada prolazi uglavnom nezapaženo. Valorizira to samo najuža struka. Ipak, rezultate dugogodišnjih radova i njihove interpretacije treba uporno objavljivati jer će oni kad-tad postati pouzdan oslonac za zaključivanja u više struka.

Izd. Muzej Slavonije u Osijeku, 2011.

Monografija Hermine Göricke-Lukić takav je oblik arheološke djelatnosti i zato ne bi trebalo da prođe nezapažena. Nastala je na disertaciji pod istim naslovom obranjenoj 2009. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Kao znanstvena sinteza sadrži kompletne nalaze relevantne za temu skupljane tijekom cijelog 20. stoljeća, među njima nemali broj grobova koje je sama autorica otkopala prigodom većih sondažnih iskopavanja ili u arheološkoj zaštiti pojedinih lokacija u Donjem gradu u Osijeku – na području koje je zauzimala rimska Mursa.

Čini se paradoksalnim, ali je istinito, da najvjerniju sliku iz arheoloških razdoblja, njihove materijalne i duhovne sadržaje, čuvaju upravo onovremeni grobovi. Svjedoče o običajima i nošnji, o vjerovanjima i društvenoj strukturi te o tehničkoj razini ondašnje proizvodnje. U slučaju kada su uz grobove sačuvani i kameni nadgrobni spomenici, poneki s uklesanim natpisima, oni predstavljaju konkretnu povijest stanovnika Murse. O tom fenomenu govori naslov ovog članka!

Treba naglasiti da je antički grad Mursa, protegnut i utvrđen uz desnu obalu Drave, uništavan stoljećima izgradnjom novih zdanja, osobito u barokno i najnovije doba. Sustavno su tako uklanjani tragovi starijeg življenja. U gustom tkanju izgradnje osječkog Donjega grada antički su se ostaci sačuvali samo u tragovima, no oni ipak, kako svjedoči ova knjiga, prezentiraju drevni rimskodobni grad Mursu (Hadrijanova Colonia Aelia Mursa) od 1. do 4. stoljeća kao važno i bogato središte u Donjoj Panoniji. Česti prilozi novca u grobove omogućavaju autorici (najkompetentnijoj numizmatičarki antičkoga novca u Slavoniji, što je potvrdila nemalim brojem objava, izložbi i kataloga) da se posebno na njih osloni pri povijesnoj interpretaciji nalaza. Predstavljeno je ukupno 426 grobova raspoređenih u četiri nekropole, od kojih je svaka okvirno vremenski određena. Poznato je da su groblja uz rimskodobna gradska središta grupirana uz prometnice koje ulaze/izlaze iz utvrđenog grada. U prva su dva stoljeća redovito groblja izvan grada, tek se od trećega stoljeća postupno i pojedinačno počinju pojavljivati i unutar grada. Sjeverna mursijanska nekropola leži uz Dravu uz pravac koji vodi prema Akvinku u blizini današnje Budimpešte, istočna, koja je i najdulje bila u uporabi, flankira prometnicu prema dunavskom limesu, južna prema Cibalama, a zapadna prema Ptuju (Poetovio). Premda u kontinentalnoj Hrvatskoj poznamo više velikih rimskih središta, poput Siscije i Cibala, tek su u ovoj monografiji sintezno predstavljene sve gradske nekropole Murse, jasno na različitom stupnju očuvanosti.

Tekst jest vrijedan doprinos struci jer se iz njega crpu konkretni, provjereni i pouzdani podaci, ilustrirani ne samo dobrim fotografijama (mnogima u boji), tablicama, rekonstrukcijama i grafikonima nego i nadasve potrebnim vizualnim rasporedom nađenih grobova unutar rastera današnjega grada. Promotrimo li gustu uličnu mrežu, postaje nam jasno koliko je izgradnja, osobito od barokne faze pa do naših dana, uništila urbane mursijanske ostatke koje je Katančić u drugoj polovici 18. stoljeća još jasno razabirao. Ipak, od onoga što je sačuvano, fragmentarno, ali dovoljno rječito za autoricu da u svom opsežnom radu i njegovu zaključku dođe do sigurnih spoznaja o važnim aspektima življenja u Mursi od 1. do 4. stoljeća.

Grupiranje grobova unutar sve četiri nekropole važan je putokaz za određivanje pravaca i opsega rimskodobnih zidina Murse i gradskih vrata – od čega ništa nije sačuvano! Sva ta pitanja još nisu razriješena, a teško da će uz tolika stoljetna razaranja uopće i biti sa sigurnošću apsolvirana. Zato je ova studija vrijedan prinos upravo povlačenju pravaca prometnica i obrambenih zidova. Oprema grobova, ritual pokopavanja te grobna arhitektura, katkada je u nju uključena i vrijedna skulptura, a napose sačuvani natpisi, sve to svjedoči o društvenoj strukturi stanovništva u Mursi tijekom prva četiri stoljeća naše ere. U okviru tih interpretacija prosuđuju se i neka važna povijesna pitanja, pogotovo ona o zasnivanju rimske Murse u blizini starijega domorodačkog naselja u 1. stoljeću te o odumiranju grada u kasnoj antici, u vrijeme Teodozija I.

Monografiju je na dostojnoj razini objavio Muzej Slavonije u Osijeku, autoričina matična kuća, štedljivo i bez razbacivanja, što imponira u današnje svekrizno vrijeme. Sva su izlaganja i zaključci uz pojedina poglavlja sažeti na engleskom jeziku, što knjigu nudi najširoj stručnoj javnosti.