Vijenac 468

Književnost

Književni globus

Iva Krtalić Muiesan

Andrew Miller dobitnik nagrade Costa


VELIKA BRITANIJA – Britanski autor Andrew Miller dobio je nagradu Costa za knjigu godine za povijesni roman Pure, čija se radnja događa u Parizu neposredno uoči Francuske revolucije.

Miller je time pobijedio favorita Matthewa Hollisa s Now All Roads Lead to France, biografijom pjesnika Edwarda Thomasa. Nagrada, koja se predaje od 1971, a do 2006. nosila je ime Whitbread, uz Bookera smatra se jednom od najvažnijih britanskih književnih nagrada. Dodjeljuje se u pet kategorija – za roman, biografiju, pjesničku zbirku, knjigu za djecu i debitantsku knjigu – iz kojih se zatim bira knjiga godine. Svakom od pobjednika nagrada donosi 30.000, a pobjedniku godine dodatnih pet tisuća funti. Millerov prvi roman, Ingenious Pain, nagrađen je nagradom Impac Dublin, a 2001. njegov roman Oxygen bio je nominiran i za nagrade Booker i Whitbread. Ostali su dobitnici ovogodišnje nagrada Costa pjesnička zbirka The Bees Carol Ann Duffy, knjiga za djecu Blood Red Road Moire Young i Tiny Sunbirds Far Away, prvi roman Christie Watson. Lani je nagradu godine dobila pjesnikinja Jo Shapcott.


Umrla Wislawa Szymborska


POLJSKA – Poljska pjesnikinja Wislawa Szymborska, dobitnica Nobelove nagrade za književnost 1996, umrla je u 88. godini u Krakovu.


slika


Poljski političari i intelektualci njezinu su smrt opisali kao veliki gubitak za poljsku kulturu, a predsjednik Bronislaw Komorowski pjesnikinju je nazvao dobrim duhom Poljske. Rođena 1923, Szymborska je veći dio života provela u Krakovu, gdje je živjela daleko od očiju javnosti, a za sebe je jednom rekla da nije kulturna institucija. Prvu je zbirku, Zato živimo, objavila 1952, a ukupno je objavila tek oko 350 pjesama. Odrekla se ranih radova pisanih u socrealističkoj maniri, no već 1962. zbirka Sol opravdala je njezin glas vodeće poljske liričarke. Među poznatijim su joj zbirkama Dozivanje Jetija (1957), Stotinu radosti (1967), Ljudi na mostu (1986) i Početak i kraj iz 1993. Za nekoliko mjeseci treba izaći posljednja zbirka pjesama Wislawe Szymborske pod naslovom Wzstarczy.


Obilježava se Dickensov 200. rođendan


VELIKA BRITANIJA – U Velikoj Britaniji i brojnim drugim zemljama ovih se dana obilježava 200. obljetnica rođenja Charlesa Dickensa.

Diljem Britanije održava se niz izložbi, kazališnih predstava i drugih manifestacija, a snima se i više novih filmova po Dickensovim romanima, dok British Council priredbe u povodu Dickensove godine organizira u pedeset zemalja. Novinar i pisac Dickens, rođen 7. veljače 1812, objavio je ukupno 15 romana, među kojima su najpoznatiji Oliver Twist (1837–39), David Copperfield (1849–50), koji se smatra Dickensovom prikrivenom autobiografijom te Great Expectations (1860–61), možda Dickensov najzreliji roman, koji također tematizira život engleske niže klase u 19. stoljeću. Charles Dickens umro je 1870. na svom imanju Gadshill Place.


U Vatikanu pronađen izgubljeni renesansni rukopis


NJEMAČKA – Znanstvenik sa sveučilišta u Göttingenu pronašao je rukopis star oko 500 godina, za koji se dugo vjerovalo da je izgubljen.

Filolog Thomas Haye pronašao je u Vatikanskoj biblioteci Felsinais talijanskoga pjesnika Marca Girolama Vide, u kojemu pjesnik slavi borbu pape Julija II. za Bolognu početkom 16. stoljeća. O ranim djelima pjesnika, humanista i biskupa Vide (1485–1566) dosad se malo zna, a o epu Felsinais bio je poznat tek naslov koji proizlazi iz antičkog imena Bologne (Felsina). Sveučilišni centar za srednjovjekovne studije u Göttingenu najavio je da će rukopis uskoro dati na uvid javnosti.


Paul Auster u sukobu s turskim premijerom


SAD / TURSKA – Američki pisac Paul Auster ušao je u polemiku s turskim premijerom, kojega kritizira zbog represivne politike prema intelektualcima.

Autor romana poput The New York Trilogy ili The Book of Illusion rekao je dnevniku Hurriyet da odbija posjetiti Tursku zbog zatvorenih novinara i pisaca. Premijer Recep Tayyip Erdogan odgovorio je autoru da ga Turska ne treba te ga napao zbog posjeta Izraelu, gdje „ne vidi represiju ni kršenje prava“.


Vijenac 468

468 - 9. veljače 2012. | Arhiva

Klikni za povratak