Razmjena znanja i spoznaja

Izložba knjiga Slovenske matice, uz okrugli stol o slovensko-hrvatskim kulturnim doticajima, otvorena je 17. siječnja u Knjižari Matice hrvatske u Zagrebu. Izložbu su otvorili potpredsjednik MH akademik Stjepan Damjanović i predsjednik Slovenske matice Milček Komelj. Izloženo je oko 150 naslova s područja filozofije, glazbe, povijesti, umjetnosti i prirodnih znanosti, a po završetku izložbe knjige će biti darovane Odsjeku za južnoslavenske jezike i književnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

Na okruglom stolu raspravljalo se o mnogobrojnim slovensko-hrvatskim kulturnim vezama / Snimio Mirko Cvjetko

„U godini u kojoj je Maribor proglašen europskom prijestolnicom kulture treba podsjetiti da su početak Slovenske matice bila upravo kulturna gibanja u Mariboru“, rekao je Damjanović, istaknuvši da su obje matice nastale iz sličnih razloga – potrebe za izdavanjem knjiga i stvaranjem stručne terminologije na nacionalnom jeziku. Dodao je da je knjiga osnovno sredstvo djelovanja obiju ustanova i danas, u vremenu kad je egzistencija knjige dovedena u pitanje, zaključivši da savjetima i suradnjom trebamo pomagati jedni drugima. Komelj je podsjetio da je Slovenska matica prva slovenska znanstvena ustanova koja je izdala gotovo sva slovenska temeljna djela humanističkih i prirodnih znanosti te mnogo beletristike, u Hrvatskoj knjižnici i hrvatske. Akademik Drago Jančar, tajnik i glavni urednik Slovenske matice, dodao je da je suradnja među maticama vrlo duga i seže u 19. stoljeće, a posljednja u nizu bila je predstavljanje slovenskoga prijevoda Glavaševićevih Priča iz Vukovara u Ljubljani i tiskanje knjige o slovenskoj povijesti Vaska Simonitija i Petera Štiha. Izložba daje informaciju o znanstvenom i intelektualnom profilu najstarijega slovenskog izdavača i znanstvenog društva, dodao je, najavivši da će slična izložba knjiga Matice hrvatske biti priređena u Ljubljani potkraj godine.

Knjiga je i danas osnovno sredstvo djelovanja obiju Matica

Na okruglom su stolu uz Damjanovića i Komelja, koji je predstavio kronologiju hrvatsko-slovenskih kulturnih odnosa, govorili književni tajnik MH akademik Tonko Maroević, Drago Jančar te profesori filozofskih fakulteta u Zagrebu i Ljubljani Zvonko Kovač i Vasko Simoniti. Maroević je rekao da je put prema Europi uvijek prolazio preko Slovenije, naglasivši da su slovenska kultura i Matica nešto s čim se treba susretati i odmjeravati. Podsjetio je na nemalen broj slovensko-hrvatskih kulturnih veza i na važnu činjenicu da su Krležine epohalne Balade Petrice Kerempuha objavljene upravo u Ljubljani 1936. Zvonko Kovač govorio je o studiju slovenistike na zagrebačkom Filozofskom fakultetu, koji se u sklopu slavističkih odsjeka pod različitim imenima provodi već 130 godina. Osvrnuo se i na održane hrvatsko-slovenske slavističke skupove izdvojivši slavistički kongres u Zagrebu iz 2006, koji je potaknuo brojna pitanja i označio svojevrstan iskorak u razumijevanju hrvatsko-slovenske slavističke problematike. Pohvalio je prijevod Jože Pogačnika u seriji Inozemni kroatisti Matice hrvatske, poručivši objema maticama da međusobno prevode klasike slovenske i hrvatske književnosti na hrvatski i slovenski i brinu se o njihovu plasmanu. Slične je poruke odaslao i Simoniti dajući društveno-povijesni pregled slovensko-hrvatskih odnosa i apostrofirajući izdanja o hrvatskoj i slovenskoj povijesti u nakladi SM i MH.

Neka su od najstarijih izdanja na izložbi Fizika Ivana Tušeka iz 1869, Hrvatska slovnica Franje Marna iz 1879, Slovenske narodne pjesme Karola Štrekelja (1895–8), a izložen je i niz prijevoda hrvatskih književnika poput Nazorova Velog Jože iz 1908. s ilustracijama slovenskog ilustratora Saše Šanteca. Izložba je za posjetitelje otvorena do 24. siječnja.