Mariborski poučak za hrvatske gradove

Maribor 2012. nosi laskavu titulu europske prijestolnice kulture. Naslov je to koji se godišnje dodjeljuje barem jednome europskom gradu koji Europska Unija odredi na razdoblje od jedne godine, tijekom koje mu se ukazuje prilika u najboljem svjetlu prikazati svoj kulturni život i povijesno-kulturnu baštinu. Drugi po veličini slovenski grad kulturnom je prijestolnicom proglašen zajedno s portugalskim gradom Guimaraesom, a gradovi partneri slovenskom su predstavniku Murska Sobota, Novo Mesto, Ptuj, Slovenj Gradec i Velenje. Titula europske prijestolnice kulture dodjeljuje se od 1985, kad je to predložila tadašnja grčka ministrica kulture Melina Mercouri, a prijestolnicama kulture dosad je proglašeno više od četrdeset europskih gradova.

Ove godine u Mariboru će se održati 238 kulturnih programa

Projekt Maribor 2012. – Europska prijestolnica kulture svečano su otvorili 14. siječnja slovenski predsjednik Danilo Türk i europska povjerenica za obrazovanje, kulturu, višejezičnost, sport, medije i mlade Androulla Vassiliou, a svečanosti su prisustvovali i ministrica kulture Republike Hrvatske Andrea Zlatar Violić te njezin zamjenik Berislav Šipuš. Na priredbi otvaranja nastupilo je više od stotinu umjetnika iz cijele Slovenije, a priređen je i atraktivan laser show te koncert glazbene skupine Dan D. Uz mariborska događanja potkraj tjedna, vrhunac uvodnih svečanosti bila je premijera opere Crne maske u izvedbi opere i baleta mariborskoga Slovenskog narodnog gledališča te izvedba djela jednog od rijetkih slovenskih predstavnika glazbene avangarde i ekspresionizma Marija Kogoja (1892–1956).

Premijera opere Crne maske za svečano otvaranje

Hrvatska ministrica kulture program je otvaranja ocijenila zanimljivim i suvremenim jer je spojio „visoku poetičnost s apsolutno suvremenom urbanom glazbom i u tom smislu pokazao ono što kultura danas jest“. Programski direktor projekta Mitja Čander rekao je kako su događanja u Mariboru po njegovim riječima svojevrsna kombinacija spektakla i protokola, a mjesto glavnih događanja novi je mariborski trg kao važno urbano središte. Dodao je kako su uvodni dani proslave stajali 420.000 eura, što je upola manje od sredstava koja je za istu namjenu prošle godine dobio finski grad Turku, koji je zajedno s Tallinom dijelio titulu europske prijestolnice kulture u 2011.

Maribor će tijekom godine realizirati nekoliko različitih projekata koje financiraju država i lokalni izvori, a održat će se ukupno 238 programa kulture koji će okupiti na tisuće umjetnika iz Europe i cijeloga svijeta. Teme koje je odabrala slovenska prijestolnica kulture su futurističko mapiranje grada na rijeci Dravi, utopijsko planiranje i revitalizacija Maribora te preispitivanje budućnosti.

Andrea Zlatar objasnila je svrhu određivanja europske prijestolnice kulture isticanjem europske pripadnosti na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i internacionalnoj razini jer je Europa zajedničko mjesto iz kojega svi potječemo, kao i naša kultura. Podsjetila je da su dosad brojni europski gradovi iskoristili tu titulu za preobražaj vlastite kulturne osnove, izmijenivši tako način na koji ih svijet promatra. Ministrica je izrazila i nadu da će Hrvatska uskoro biti u prilici kandidirati se na natječaj za europsku prijestolnicu kulture jer bismo kao zemlja s mnogo malih gradova koji zapravo predstavljaju regije, što Europa osobito cijeni, zasigurno imali što pokazati.