Književni globus

Nagrada Nadal Álvaru Pombu

ŠPANJOLSKA – Španjolski pisac Álvaro Pombo dobitnik je ovogodišnje književne nagrade Nadal, za roman El temblor del héroe.

Pisac (72) pobijedio je u konkurenciji od više od 300 rukopisa u borbi za najstariju španjolsku književnu nagradu, vrijednu 18.000 eura, koju svake godine u Barceloni predaje izdavačka kuća Destino. Roman El temblor del héroe govori o umirovljenom sveučilišnom profesoru koji razmišlja o ravnodušnosti društva. Rođen u Santanderu, pisac i pjesnik Pombo u doba Francove diktature živio je u londonskom egzilu, gdje je 1973. objavio prvu pjesničku zbirku, Protocols. Prije šest godina dobio je nagradu izdavačke kuće Planeta, najviše dotiranu književnu nagradu španjolskoga govornog područja.

Lajpciške nagrade studijama o 2. svjetskom ratu

NJEMAČKA – Britanski povjesničar Ian Kershaw i američki Timothy Snyder dobitnici su ovogodišnje Lajpciške književne nagrade za europsko razumijevanje.

Kershawova studija The End. Hitler’s Germany 1944–45 prema navodima žirija daje „sveobuhvatni prikaz i duboku analizu“ kraja Trećeg Reicha, dok Snyder u svojoj knjizi Bloodlands. Europe Between Hitler and Stalin spaja detaljno istražene podatke sa sjećanjem na individualnu patnju. Nagrada dotirana s 15.000 eura bit će dodijeljena 14. ožujka na otvaranju Lajpciškog sajma knjige. Nagrada se predaje od 1994. autorima koji pridonose europskom razumijevanju, a lani ju je dobio austrijski pisac, novinar i prevoditelj Martin Pollack.

Rushdie otkazao sudjelovanje na indijskom festivalu

INDIJA – Nakon kritika indijskih muslimana britanski autor Salman Rushdie otkazao je sudjelovanje na otvaranju književnog festivala u Jaipuru.

Poziv autoru Sotonskih stihova doveo je u Indiji do kontroverzi, a utjecajno islamsko sveučilište Darul-Uloom-Deoband tražilo je od vlade u New Delhiju čak da mu zabrani ulazak u zemlju. Rushdie, britanski državljanin, rođen 1947. u Bombaju, posljednjih je godina sudjelovao na više književnih priredbi u Indiji, ali je Indija bila i prva zemlja koja je zabranila Sotonske stihove objavljene 1988.

Izloženi dijelovi Frischova Berlinskog dnevnika

NJEMAČKA – U Berlinu su prvi put javnosti prikazani dijelovi Berlinskog dnevnika Maxa Frischa.

Zahvaljujući posebnoj dozvoli Frischove zaklade, Akademija umjetnosti izložila je pojedinačne listove dnevnika nastala sedamdesetih godina u Berlinu, koji je nakon Frischove smrti prema njegovu testamentu dvadeset godina ostao zatvoren javnosti. Frisch je od 1973. do rastave od svoje druge žene Marianne 1979. živio u Zapadnom Berlinu i njegovao kontakte s umjetnicima s obiju strana Zida. Kako je rekao predsjednik Zaklade Peter von Matt, riječ je o „tekstovima od književnog i javnog interesa“, ali je vijeće Zaklade odlučilo da još ne objavljuje cijeli dnevnik. Zapisi su izloženi u okviru izložbe 100 godina Maxa Frischa (1911–1991), lani prikazane u Zürichu.

Stipendije autorima jugoistočne Europe

NJEMAČKA – Njemačka nobelovka Herta Müller stipendijama želi poduprijeti obradu novije povijesti jugoistočne Europe.

Autorica romana Ljuljačka daha vodit će žiri Zaklade Roberta Boscha, koja dodjeljuje po 12.000 eura vrijedne stipendije za književne projekte, dokumentarne filmove i radiopriloge što se bave komunističkim diktaturama nakon Drugoga svjetskog rata. Sljedećih godina stipendije će biti dodjeljivane po dva projekta iz Rumunjske (2012), Bugarske (2013), Srbije (2014) i Hrvatske (2015). Herta Müller, rođena u Rumunjskoj, 1987. emigrirala je u Njemačku.

Vargas Llosa na čelu Instituta Cervantes?

ŠPANJOLSKA – Španjolska vlada ponudila je nobelovcu Mariju Vargasu Llosi vodstvo Instituta Cervantes, navodi dnevnik El País.

Osnovan prije 21 godinu, Institut potiče širenje španjolskog jezika i kulture svih hispanofonih zemalja, a predstavljen je u centrima diljem svijeta. Peruanac Vargas Llosa 1993. primio je španjolsko državljanstvo, a kako piše El País, činjenica da je vodstvo Instituta ponuđeno baš njemu pokazuje da nova vlada Mariana Rajoya pridaje veliko značenje kulturi u vanjskoj politici. Piscu je istu ponudu već dala vlada Joséa Maríje Aznara, koju je tada odbio.