Vrela života i povijesti

Novi broj Cetinskih vrila donosi lepezu zanimljivih priloga različitih tema, vezanih uz crkveni, umjetnički i društveno-kulturni život kraja koji je tijekom povijesti doživio brojna ratna i moralna razaranja

U gradu najstarije viteške igre na svijetu koju je prepoznao i UNESCO izišao je novi broj Cetinskih vrila, glasila ogranka Matice hrvatske u Sinju, koje sa suradnicima uređuje fra Mirko Marić. Riječ je o publikaciji koja unatoč skromnim financijskim sredstvima već devetnaest godina promiče kulturni život ovoga povijesnoga hrvatskoga grada i velikoga marijanskog svetišta, ali i cijeloga cetinskog kraja. Trideset osmi broj Cetinskih vrila posvećen je sjećanju na fra Šimuna Jelinčića (1887–1960), franjevca koji je velik dio života proveo u Sinju, stekavši iznimnu popularnost među sinjskim pukom. Riječ je o legendarnoj osobi novije sinjske povijesti koja je zbog nesebične pomoći siromašnima i širenja katoličke vjere postala predmetom brojnih priča i anegdota, a o njemu su spjevane i brojne guslarske pjesme koje se i danas prenose na mlađe generacije. Sinjski profesor Anđelko Marić donosi iskreni i životni zapis o fra Jelinčiću i sinjskom životu kroz prizmu intimnih uspomena, sjećanja i priča koje je slušao od baka i djedova. Govoreći o konkretnoj osobi koja je ostavila neizbrisiv trag u sinjskom životu, opisao je i cijelu jednu epohu, svjedočeći bijedu i siromaštvo, ali i katoličku vjeru koja je ujedinjavala generacije Sinjana.

Tekst Cetinska županija u ustroju hrvatske ranosrednjovjekovne države (VII–XII. st.) daje dobar pregled hrvatske srednjovjekovne povijesti od seobe naroda i dolaska Hrvata na prostore današnje Hrvatske, preko protjerivanja Avara te pokrštavanja i uspostave srednjovjekovne hrvatske države i narodnih vladara. Naglasak je na ulozi cetinske županije u tim događajima, a osobito su zanimljivi dijelovi koji govore o materijalnim ostacima iz tog razdoblja. Cetinska krajina, poznato je, obiluje ostacima ranosrednjovjekovnih spomenika i sakralnom arhitekturom te grobnim nalazima, što je i europski fenomen, a Vrgoč apostrofira najvažnije među njima. Uz informacije o ostacima ranosrednjovjekovne romaničke crkvice sa šesterolisnim tlocrtom (hrvatska posebnost) na Mijoljačama iz 9. ili 10. stoljeća i trobrodne crkvice iz 9. stoljeća kod Vrlike s plutejima koji pripadaju među najljepša ostvarenja ranosrednjovjekovne pleterne ornamentike, opisuje i najvažniji spomenik srednjovjekovnoga graditeljstva na ovom prostoru – crkvu Sv. Spasa na izvoru Cetine, građenu i dograđivanu od 9. do 13. stoljeća, koja je najstarija crkva sa sačuvanim zvonikom u hrvatskom graditeljstvu, a prostor u njoj i oko nje čini najveće južnohrvatsko srednjovjekovno groblje.

Osobito je potresan tekst Talijansko-četnički zločini u omiškom zaleđu i vrličkom kraju Stjepana Markovića, koji govori o talijansko-četničkoj suradnji i masovnim zločinima nad Hrvatima za vrijeme NDH u imotskom, omiškom, dugopoljskom i vrličkom kraju. Autor detaljno opisuje složen tijek događaja koji su urodili brojnim masovnim zločinima s kulminacijom u ožujku 1944, kada su četnici u sastavu njemačke vojske poubijali 1400 hrvatskih civila u selima podno Kamešnice i u Docu Donjem.

Novi broj Cetinskih vrila donosi i niz drugih publicističkih i literarnih priloga poput Mlinice Cetinske krajine u 19. st. Ante Kojića, Utvrda Nutjak Angele Todak i Danijele Petričević, Kip domovine Vojne Krizmanić, Pjesnički povratak iskonu Miljenka Buljca, Pjesničke varijacije Vlade Vladića. O skupu Hrvatski prirodoslovci 20, koji se u Sinju u ogranizaciji OMH u Sinju i Odjela za prirodoslovlje i matematiku Matice hrvatske održao 14. listopada 2011, piše Mirko Cvjetko, a posljednji je dio pregled najvažnijih događaja koji donosi Neven Strukan.

Novi broj Cetinskih vrila donosi lepezu zanimljivih priloga različitih tema, vezanih uz crkveni, umjetnički i društveno-kulturni život kraja koji je tijekom povijesti doživio brojna ratna i moralna razaranja. Usprkos tomu čuvari baštine okupljeni oko časopisa svjedoče da tradiciju koja se prenosi naraštajima nitko ne može zatomiti.