Potraga za budućim znanstvenicima

Ciklus Mladi i znanost: mediji pod povećalom pokrenut je s namjerom da se mladim (budućim) znanstvenicima omogući predstavljanje njihovih obranjenih diplomskih radova široj zainteresiranoj javnosti. Započeo je 21. prosinca u knjižari Matice hrvatske izlaganjima diplomskih radova Hrvoja Jakopovića i Anđelke Raguž s Fakulteta političkih znanosti. Voditeljica knjižare Klara Čičin-Šain predstavila je ciklus kao forum za razmjenu ideja i prostor za nove teme i rasprave, istaknuvši kako su natječajem prikupljeni najbolji obranjeni diplomski radovi iz područja komunikacijskih znanosti, novinarstva i odnosa s javnošću. Viktorija Car i Zlatan Krajin s Fakulteta političkih znanosti, Jelena Jurišić s Hrvatskih studija i Vladimir Šegota izabrali su trinaest radova. Izlaganja će se održavati jednom mjesečno sve do lipnja u knjižari Matice hrvatske, a u planu je i objavljivanje publikacije koja će sadržavati sve radove. Ona neće biti jedina jer će Matica tu mogućnost ponuditi i mladim znanstvenicima drugih područja.

Viktorija Car iskazala je zadovoljstvo činjenicom da je projekt dobio mjesto i priliku da zaživi. Dodala je da vrijedni i izvrsni studenti dosada nisu imali priliku prikazati svoje radove koji će ovim ciklusom i publikacijom dospjeti do šire publike.

Hrvoje Jakopović otvorio je ciklus izlaganjem diplomskoga rada Primjena koncepta uokvirivanja (framinga) prilikom izvještavanja o djeci u hrvatskim dnevnim novinama. Istaknuo je kako su se istraživanja takva tipa pojavila tek potkraj devedesetih godina, a u Hrvatskoj ih gotovo nema, zbog čega je odlučio analizirati članke u Novom listu i Vjesniku. Istraživanje je pokazalo kako postoji trend prikazivanja djece u kontekstu negativnih vijesti, a Jakopović je naglasio kako posljedice takvih članaka mogu biti stigmatizacija i izolacija djece. „Umjesto toga naglasak treba staviti na obrazovanje, dječja postignuća i kulturne manifestacije“, zaključio je. Anđelka Raguž diplomskim radom Selekcija vijesti i novinarska pristranost prilikom izvještavanja o djeci u „Glasu Slavonije“ došla je do sličnih podataka o načinu izvještavanja o djeci, ali na primjeru regionalnih novina. Pozvala je na odgovornost medija i publike istaknuvši kako se djeci pristupa kao problematičnim članovima društva selekcijom negativnih i senzacionalističkih tema, a često se otkriva i njihov identitet. Izlaganja su potaknula raspravu o društvenoj odgovornosti, novinarskoj etici i načinu na koji mediji izvještavaju o djeci, ali i kako im se obraćaju. Ciklus se nastavlja u siječnju izlaganjima Kako se informiraju hrvatski iseljenici u Sjevernoj Americi Elvire Mešanović s Fakulteta političkih znanosti i Obilježja jezične kulture u hrvatskim tjednicima Tanje Grmuše s Hrvatskih studija.