Izvrsna promocija Hrvatske

Niz generacija ujedinjen u svojim promišljanjima i istraživanjima obogatio je Simpozij, koji je bio ne samo tematski i sadržajno zanimljiv i edukativan nego će biti zapamćen kao znanstveni projekt na najvišoj razini

U Dubrovniku, jednom od najvažnijih hrvatskih gradova, riznici povijesti i hrvatske kulturne baštine, održao se od 11. do 13. prosinca 2011. prvi međunarodni znanstveni interdisciplinarni simpozij pod naslovom Hrvatska folklorna i etnografska baština u svjetlu dubrovačke, svjetske i turističke sadašnjosti u organizaciji Folklornoga ansambla Linđo i pod pokroviteljstvom Ministarstva turizma Republike Hrvatske, Grada Dubrovnika, Dubrovačko-neretvanske županije, Agencije za odgoj i obrazovanje, Atlantske plovidbe, turističke agencije Dubrovnik Gulliver Travel, Luke Dubrovnik d. d. i Zračne luke Dubrovnik. Simpozij je svečano otvoren u tvrđavi Revelin nastupom članova Folklornoga ansambla Linđo, koji su otplesali tradicionalnu dubrovačku poskočicu, i nastupom ženske klape. Okupljene sudionike pozdravili su glavni organizatori i domaćini: ravnateljica Folklornoga ansambla Linđo, ujedno predsjednica Organizacijskoga odbora Dubravka Sarić, voditeljica i autorica znanstvenoga projekta, članica Organizacijskoga odbora i kreatorica cijeloga Simpozija Mira Muhoberac, Hrvoje Ljubimir te ostali predstavnici projekta. Organizatori su u uvodnoj riječi istaknuli važnost Simpozija kako u hrvatskim znanstvenim krugovima, tako i u afirmiranju i predstavljanju hrvatske etnografske kulturne baštine u svijetu, posebno naglašavajući i turističku komponentu kako bi hrvatska kultura i običaji bili najbolje predstavljeni u svijetu i prepoznati kao atraktivno, vrijedno i nadasve raritetno bogatstvo.

Znanstveni program u dva radna dana održao se u dvoranama Poslijediplomskoga središta Dubrovnik, Sveučilišta u Zagrebu, a sastojao se od plenarnih predavanja od trideset minuta te znanstvenih izlaganja i stručnih priopćenja u trajanju od petnaest minuta te je pod stručnim voditeljstvom i moderatorstvom Sebastijana Vukosavića iznjedrio pregršt raznovrsnih i zanimljivih tema. Osamdeset i tri izlagača, od uglednih znanstvenika, profesora, glazbenika, muzikologa, folklorista, etnologa, teatrologa, umjetnika do studenata, izlagalo je o povijesti, glazbi i tradicionalnim instrumentima, glazbeno-kulturnim događajima, turizmu, folkloru, cjelokupnoj hrvatskoj etnološkoj i etnografskoj baštini i njezinim aspektima u znanosti i umjetnosti, arhitekturi i likovnosti, književnosti i manifestacijama, običajima i kultovima, brendiranju hrvatskih kulturnih proizvoda, a istaknuta su bila i predstavljanja nošnji, tradicionalnih plesova povezanih sa suvremenim tehnologijama i razvoj folklornih ansambala te predstavljanja hrvatskih nacionalnih manjina i KUD-ova koji imaju nemalen utjecaj na promicanje hrvatske kulturne baštine u inozemstvu. Raspravljalo se o folklornoj i etnografskoj baštini s posebnim naglaskom na dubrovački prostor i prostor Dubrovačko-neretvanske županije, ali je isto tako bilo istaknuto povezivanje sa širim europskim prostorom i prožimanje s drugim kulturama koje su u bliskom doticaju s hrvatskom kulturom.

Interdisciplinarnost kao načelo

Osim vrhunskih znanstvenih i stručnih usmenih izlaganja i priopćavanja, sudionici su mogli uživati i u popratnom programu – izložbenom prostoru u predvorju zgrade, izložbi crno-bijelih umjetničkih fotografija Marise Vranješ koje tematiziraju neraskidivu povezanost, odnosno sraslost folklorne baštine i prostora Grada, raznovrsnim promotivnim materijalima, brošurama, CD-ima, prilozima te predstavljanju knjige Matka Sršena atraktivna naslova Marin Držić: komedije od Pometa nastale kao rezultat njegova dugogodišnjeg rada i istraživanja. Interdisciplinarnost, kao provodna nit na kojoj je počivao taj hvalevrijedan projekt, idealno je spojio znanost i umjetnost u ruhu sadašnjosti te se usmjerio prema budućnosti i napretku u promicanju hrvatskoga turizma te materijalnih i nematerijalnih bogatstava koja hrvatska kultura može ponuditi, a širokim se rasponom tema iznimno pridonijelo razvoju i napretku znanstvene i umjetničke misli. Zatvaranje radnoga programa popraćeno je umjetničkom i originalnom notom – nastupom opernoga pjevača Vlaha Ljutića i impresivnim završnim govorom autorice znanstvenoga programa Mire Muhoberac u kojem je, osim zahvala, naglasila važnost, značenje i ulogu Simpozija i kreativnog znanstveno-umjetničkog rada s naglaskom na Čovjeku, ističući ljudsku komponentu koja je u svakom radu i djelovanju najvažnija, istaknuvši tako i prioritet i temelj Simpozija, te je srdačnim, iskrenim, toplim i optimističnim riječima ostavila dubok dojam na sve sudionike. Raznovrsnost, stručnost, profesionalizam, interdisciplinarnost, organizacija na zavidnoj razini, zanimljivost u sveopćem pozitivnom, konstruktivnom i motivacijskom tonu, obilježili su cjelokupni događaj, od praktičnih i tehničkih pojedinosti, vrhunski isplanirane i pripremljene koncepcije i organizacije znanstvenoga programa do slikovitoga i dojmljivoga kulturno-umjetničkoga programa i stručnih ekskurzija. Prvi je dan organiziran posjet galeriji poznatoga hrvatskog slikara naive Mija Šiše Konavljanina, koji u svojim likovnim djelima oživljuje živopisni konavoski krajolik i običaje stanovništva, Zavičajnoj kući u kojoj se čuva etnografsko blago konavoskoga područja i crkvi Svetog Nikole u Čilipima te muzeju i zbirci umjetnina Baltazara (Balda) Bogišića, nekadašnjem sjedištu dubrovačkoga kneza, i rodnoj kući (atelijer i galerija umjetnina) Vlaha Bukovca u Cavtatu, gdje je organizirana i svečana večera uz klapske melodije tradicionalnih pjesama. Drugi je dan nakon radnoga programa bilo organizirano stručno razgledavanje dubrovačke gradske jezgre i njezinih povijesno najvažnijih znamenitosti te posjet izložbi Dubrovački Betlehemi kustosice Branke Hajdić u Etnografskom muzeju u žitnici Rupe otvorenoj 13. prosinca na blagdan Svete Lucije, koji ima važnu i simboličnu ulogu i u strukturi Simpozija. Sveta Lucija zaštitnica je svjetla, slijepih i slabovidnih osoba te upravo na taj dan ansambl Linđo tradicionalno priređuje humanitarnu priredbu u Kazalištu Marina Držića za pomoć svojim slijepim i slabovidnim članovima, kao i ostalim Dubrovkinjama i Dubrovčanima. Vrhunska izvedba svih folklornih plesača i muško-ženskih klapâ razveselili su vidno raspoloženu publiku te je slikovita i dinamična priredba ujedno označila i završni program Simpozija koji je formalno zaključen prigodnim koktelom i plesom iznenađenja u Gradskoj kavani. Kulturno-društveni program sadržajno je pratio tematiku znanstvenoga dijela Simpozija te je taj idealan spoj znanstvenih dostignuća i umjetnosti na terenu potpuno ispunio očekivanja.

Snažan simbolični predznak

Struktura Simpozija bila je pomno i detaljno isplanirana. Znanstveni program kao jezgru projekta uokvirili su nastupi linđovaca dajući konkretni primjer umjetničkoga ostvarenja i stavljajući simbolički predznak na cjelokupni događaj. Pritom je zaštitni znak Simpozija bio plakat s prikazom Tajane Kere, djevojke u svečanoj hrvatskoj narodnoj nošnji i članice ansambla Linđo koja se nalazi i na naslovnoj stranici tiskane Knjige sažetaka na hrvatskome i engleskome jeziku u kojoj se vrlo pregledno donose sažeci svih izloženih radova redoslijedom njihova govorenja i podjelama po sekcijama. Osim toga, Knjiga sažetaka, koju je uz plakat i program grafički i vizualno zanimljivo oblikovala Nora Mojaš, sadrži cilj simpozija, nacrt znanstvenoga programa, teme i program, tablični pregled programa te jasno i praktično sažima koncept, strukturu i temeljne postavke Simpozija.

Uz linđovski smiješak, zaštitni znak uljudnosti, topline i gostoprimstva i uz ljudsku vedrinu u znanstvenom i umjetničkom radu, niz generacija ujedinjen u svojim promišljanjima i istraživanjima obogatio je Simpozij, koji je bio ne samo tematski i sadržajno zanimljiv i edukativan nego će biti zapamćen kao znanstveni projekt na najvišoj razini, ali i kao projekt utemeljen na najvišim vrijednostima te će sudionicima zasigurno ostati u lijepu sjećanju. Stoga preostaje samo nada da će prosinački Simpozij postati tradicionalan te da će i dalje poticati i motivirati kako afirmirane znanstvenike tako i mlade studente i istraživače na rad, promišljanje i doprinos znanosti i društvu te da će ustrajati i uspjeti u svojoj namjeri promicanja hrvatskoga turizma i hrvatske kulturne baštine koja može uistinu ponuditi najbolje i nadahnuti mnogobrojne strane turiste, znanstvenike i ostale znatiželjnike te polučiti mnogobrojne uspjehe u budućim projektima.