Antikodovi

***

Želite znati tko sam? Ja sam Whitman,

Majakovski i Pablo Neruda,

Baudelaire, Rimbaud, Petrarca i Edgar Allan Poe,

ja sam Mácha i Erben, Jan Neruda, Vrchlický

i Březina,

ja sam svi oni. Prigovarate da sam neskroman,

ali ja kažem –

kad ne bih bio svi oni ili kad to

o sebi ne bih mislio,

kad ne bih mislio da u meni gori isti

čudesni oganj koji je planuo i u njima,

uopće ne bih smio ni posegnuti za perom!

Iz zbirke Drhtaji (Záchvěvy, 1954)

ALTERNATIVA

/1/

Pa mi smo LJUDI!

/2/

PA MI SMO ljudi!

CITATOMANIJA

Drug A

stoji na neprijateljskoj poziciji

jer je na str. 59 upotrijebio citat iz Lenjina

a

kao što je poznato

„naš najveći neprijatelj je citatomanija“

(Lenjin, sv. 24, str. 198, treći redak odozgo)

HEISENBERGOV PRINCIP ODREĐENOSTI

Nema smisla prikrivati

da o d r e đ e n i ljudi sebi dopuštaju

u o d r e đ e n o j situaciji

o d r e đ e n e generalizacije, oni naime

o d r e đ e n e pojave pogrešno uopćavaju,

a o d r e đ e n e pojave opet – obrnuto –

svjesno previđaju.

Tako stvaraju

o d r e đ e n u specifičnu platformu

koja prezentira

– u o d r e đ e n o m kontekstu –

o d r e đ e n i tip skretanja udesno.

OBRAZAC NAROD

NAŠ NAROD neće dopustiti da

postignuća

NAŠEGA NARODA budu oteta

NAŠEMU NARODU i da bilo tko vara

NAŠ NAROD pozivom:

NAŠ NARODE!

O NAŠEMU NARODU neka odlučuju oni

koji idu ukorak

S NAŠIM NARODOM !

DIJALEKTIČKA SINTEZA

Tisućljećima

su krivo tvrdili

jedni da je drugi da je

JAJE KOKOŠ

bilo prije bila prije

kokoši jajeta

Ali tek mi

koji to

pitanje

promatramo

s gledišta

povijesnoga

razvitka

JAJETA i KOKOŠI

znamo da je

JAJE ali da je istodobno

bilo prije KOKOŠ

kokoši bila prije

jajeta

I da jedino u dubokom unutarnjem jedinstvu

ovih dviju povijesnih činjenica

leži istina o

JAJETU i KOKOŠI

POEZIJA 1964.

Batinu u desnoj ruci u lijevoj

mladu lijepu ženu

Ruke klonule u krilo

par mrtvih stvari prekriženih

u krilu u palači života bivšoj

Naši su životi začarani kao krug

po new yorku hodao pustolov moj drug

O snago ekstaze i sna iz koga umjetnost

plamti boja lepezom i u tonovima bruji

A cijela je ulica znala

što mu radi

kad ode u rudnik

Na bolesničku postelju pada svjetlost

i alarm njezin čujem među zavojima

I dok klimavi kročitelj

koji je pticama bacao slatke mrvice

Sve manji i manji kao ljiljana cvijet

među brda po vodi zađe

Prepečenci ulica namazani

češnjakom mnoštva pomalo smrde

majčice moja

kako je lijepo kod nas doma

DOPIS

Temeljem naše spoznaje

da se optužnica

koju smo podigli protiv vas

zasnivala na lažnim dokumentima

i da osuda

koju smo vam izrekli

nije bila u skladu s važećim zakonima

pozivamo Vas

da dođete hitno

u svrhu vraćanja ljudskih prava

k nama

OSMRTNICA

Posve ravnodušni obavještavamo Vas

da je od posljedica svoga neobuzdanoga hedonizma

umro naš omraženi otac muž

brat djed i stric

Bio je sebičnjak koji je volio samo sebe

i sva ga je rodbina mrzila

jer ju je stalno terorizirao

varao i potkradao

Ne idite mu na sprovod

nego ga zajedno s nama

brzo zaboravite

GROB NEZNANOGA VOJNIKA

U boju za besmislenu stvar

u koju nitko nije vjerovao

i koja je ionako bila izgubljena

na ovom je mjestu uzalud

izgubio život

UPITNIK

Navedite:

a) kakve škole niste završili

b) što sve niste bili

c) koju literaturu niste pročitali

d) s kim se niste oženili

e) imena djece koju niste imali

f) gdje niste bili i što niste vidjeli

g) protiv čega se niste borili

h) kakva priznanja niste dobili

i) tko ove podatke nikad ne može potvrditi

j) kad ste umrli

***

Neću spominjati

ime Božje uzalud

neću poželjeti

ženu bližnjega svoga

neću ubiti

neću ukrasti

i neću se posvetiti

u nacionalnom interesu

političkoj publicistici

***

O b e ć a v a m o

d a v i š e n e ć e m o

č i n i t i g l u p o s t i

........................................ .................................

Jan Hus Josef Švejk

Iz zbirke Antikodovi (Antikódy, 1964)

Napomena prevoditeljice:

Ove se pjesme prvi put pojavljuju u hrvatskom prijevodu. Većinu Havelovih „tipograma“ u Antikodovima iz tehničkih je razloga nemoguće ispisati kompjuterski; autor ih je otipkao na pisaćem stroju, a u zbirkama (Torstovoj i elektroničkoj) pojavljuju se kao skenirane kopije.