Mitsko mjesto kulture

Otvaranjem Muzeja suvremene umjetnosti Metelkova u bivšoj vojarni, Slovenija i Ljubljana dobile su nov i atraktivan izlagački prostor na mitskoj lokaciji za nacionalnu kulturu devedesetih

U subotu 26. studenog u Ljubljani je otvoren Muzej suvremene umjetnosti na lokaciji bivše vojarne JNA u Metelkovoj. U Muzeju je postavljena izložba Sadašnjost i prisutnost, izbor iz zbirke radova Arteast 2000+ i nacionalne zbirke Moderne galerije, koje je novi muzej dio, a uz nju je postavljena i izložba Muzej afekata: u sklopu Internacionale. Godine 1991. Ljubljana je naime dobila prvi veliki gradski skvot na mjestu i u bivšoj kasarni JNA u samu središtu grada, nedaleko željezničkoga kolodvora, u Metelkovoj ulici. Geneza Metelkove, kako se skvot odmah neformalno prozvao, bila je jednostavna i efektna – 1991, u trenutku selidbe JNA iz Slovenije, skupina alternativaca zauzela je kasarnu i nakon početnih otpora pretvorila je u velik alternativni kulturni centar. Kompleks Metelkove vrlo je brzo postao ključno mjesto ljubljanske alternativne scene devedesetih, s koncertnim prostorima, klubovima, galerijama i kazalištem. Protiv volje tvrdokornih alternativaca, koji su strogo zagovarali posve nekomercijalnu djelatnost, u Metelkovoj je potkraj devedesetih otvoren hostel, čime je kompleksu udahnut prijeko potreban nov život.

Atraktivna adaptacija bivše vojarne

Godine 2011, u studenom, došlo je do nove velike intervencije – u Metelkovoj je otvoren novi ljubljanski Muzej suvremene umjetnosti, dio Moderne galerije i prostor koji će omogućiti izlaganje suvremenih djela slovenske i međunarodne umjetnosti. U prostoru Metelkove novi Muzej suvremene umjetnosti u Ljubljani smješten je na gotovo mitsku lokaciju kulture, koja je znatno obilježila njezin razvoj u devedesetim godinama! Važno je reći da je Metelkova blizu centra grada, u neposrednoj blizini željezničkog kolodvora, i time je vrlo dostupna. Isto tako, smještena je u relativno tromu i neprivlačnu dijelu urbanoga tkiva, ponešto udaljena od drugih ljubljanskih kulturnih ustanova. Skvot Metelkova u posljednjem desetljeću izgubio je pak mnogo od svoje izvorne atraktivnosti i svježine, čemu uzroke treba tražiti u kulturnim, socijalnim i urbanim promjenama. Navedene karakteristike lokacije zapravo su velike prednosti koje će MSUM u budućnosti, nadamo se, obilno znati iskoristiti.

Zbirka s dva početka

Izložbu Sadašnjost i prisutnost kustoski su oblikovali Zdenka Badovinac, Bojana Piškur i Igor Španjol, a autori posebnih cjelina su Dunja Blažević, Andreja Hribernik i Igor Vidmar. Dunja Blažević postavila je cjelinu TV-galerija, nazvanu upravo prema njezinoj legendarnoj TV-emisiji, Andreja Hribernik cjelinu Oralne povijesti, a Igor Vidmar Punk-muzej – sekciju koja se bavi fenomenom punka i njegovom imperativnom ulogom u razvoju slovenskih alternativa u osamdesetim godinama. Vremenska granica postava MSUM-a i njegovo kronološko odvajanje od artefakata izloženih u Modernoj galeriji bila je važna odluka za autore izložbi. Generalno gledajući, izložba nacionalne zbirke u Modernoj galeriji završava s 1991. – vremenom rađanja novih nacionalnih država u jugoistočnoj Europi. Isto tako, zbirka MSUM-a započinje četrdesetak godina prije! Upravo iz tog razloga MSUM-ova zbirka ima dva početka – onaj idejni, smješten u šezdesete godine 20. stoljeća, u kojima je oblikovana većina estetskih koncepata koji danas zanimaju umjetnike, i onaj kronološki, smješten u doba raspada Jugoslavije, početak globalizacije na ovim prostorima i početak šire uporabe digitalnih tehnologija – kako u umjetničkoj produkciji, tako i na svim drugim razinama ljudskog djelovanja. Ideološki je početak smješten također u 1991. – doba pada komunističkog režima. Iz same koncepcije moguće je iščitati osnovnu ideju kustosa – koncept suvremenosti s pripadnom koncentracijom određenih umjetničkih interesa nemoguće je pratiti strogo kronološki. Glavna je tema postava MSUM-a zato sadašnje vrijeme i njegov oslobodilački potencijal!

S otvaranja Muzeja suvremene umjetnosti u Ljubljani

Sadašnje vrijeme ne podrazumijeva nužno suvremenost! Giorgio Agamben kaže da je suvremeno neprimjereno! „Svom vremenu zaista pripada, zaista je njegov suvremenik, onaj koji se s vremenom ne poklapa potpuno, i ne izjednačuje se s njegovim zahtjevima i u tom je smislu neprimjeren! Upravo zato, upravo preko tog otklona i anakronizma on je bolje nego drugi sposoban spoznati vlastito vrijeme.“ Koncept izložbe Sadašnjost i prisutnost bavi se među ostalim različitim oblicima vremena koji su prisutni u socijalnim i umjetničkim strukturama, kao što si retrovrijeme, povijesno vrijeme, ratno i ideološko vrijeme, dominantno, kvantitativno, stvaralačko vrijeme, kao i vrijeme koje je proteklo od stvaranja ideje novoga muzeja do njegove realizacije.

Dinamični dijalozi

Posebnu skupinu izloženih radova u MSUM-u čine radovi zbirke Arteast 2000+, pionirske zbirke istočnoeuropskih avangardnih pokreta od šezdesetih godina 20. stoljeća do danas. Ta su djela zanimljiva zbog uspostavljanja novog dijaloga s djelima suvremene umjetnosti zapadnoga kulturnog kruga, ali i zato što predstavlja određene radove umjetnika koji dugo nisu bili poznati konzumentima suvremene umjetnosti sa Zapada. Zbog toga zbirke MSUM-a i Moderne galerije nisu razdvojene, već je riječ o jedinstvenom dinamičnom polju koje uspostavlja dijaloge!

Treću skupinu izloženih djela u MSUM-u čini cjelina nazvana Muzej artefakata, čiji su kustosi Bart de Baere i Bartomeu Marí; uz Bojanu Piškur, Leen De Backer i Tereso Grandas. U toj cjelini riječ je o suradnji četiri europska muzeja: Moderne galerije u Ljubljani, Museu d’Art Contemporani de Barcelona (MACBA) iz Barcelone, Van Abbemuseuma iz Eindhovena i Museum van Hedendaagse Kunst iz Antwerpena (MHKA). Te četiri muzejske ustanove sudjeluju u okviru projekta Internacionala, unutar kojega se ispituju postojeći kunsthistoričarski kanoni i eventualno nadomještaju nekim novim – nadnacionalnim, pluralističkim, narativnim. Muzej artefakata tako publici predstavlja djela koja su nastala kao posljedica različitih političkih i socijalnih događaja od 1957. do 1986, smještenih u različite ideološke i geografske kontekste – od totalitarnih režima na istoku, preko socijalističke Jugoslavije do Španjolske pod Francom ili unutar specifične situacije u Nizozemskoj ili Belgiji, u sjeni urušavanja kolonijalnih carstava spomenutih zemalja. Uz djela s tih prostora, u cjelinu Muzej artefakata uključena su popartistička, konceptualna i minimalistička djela iz tadašnjega hegemonističkog sjevernoameričkog umjetničkog sustava.

Otvaranjem Muzeja suvremene umjetnosti Metelkova, Slovenija i Ljubljana dobile su nov i atraktivan izlagački prostor na mitskoj lokaciji za nacionalnu kulturu devedesetih. On je drukčiji od primjerice zagrebačkoga MSU-a, no time nije manje atraktivan ili potencijalno zanimljiv. MSUM zatvara procijep slovenske kulture koji dosad nije imao vlastiti izlagački prostor, i time formira nov kontekst izlaganja, muzejskoga čuvanja i prezentacije djela suvremene umjetnosti u Sloveniji.