Klub ljubitelja fotografije

Osim što je prije stotinu godina popularizirao tada nov, a danas najdemokratskiji medij, u Fotoklubu Split ponikao je velik broj fotografa koji su ostavili ili još ostavljaju važan trag u hrvatskoj fotografiji

Na danas požutjelim stranicama splitskih novina s kraja 1910. uočljiv je poziv ljubiteljima tada nove umjetnosti, fotografije, da se prijave kako bi se u Splitu osnovao Klub amatera fotografa. Umjetnost fotografije u to je doba još bila nešto senzacionalno i ekskluzivno, daleko od popularnosti koju će steći znatno kasnije. Danas, kad i svaki mobitel ima fotoaparat rezolucije koja omogućuje gotovo profesionalnu fotografiju, teško je i shvatiti koliko je taj poziv na novinskim stranicama zvučao čudno. No, na inicijativu Umberta Giromette i Jurja Božičevića, profesora splitske Realne gimnazije, Fotoklub Split 26. travnja 1911. zaista je i osnovan u splitskom Kinu Karaman.

Time počinje povijest kluba koji je posljednje stoljeće bitno obilježio povijest fotografije, ne samo u Splitu, i koji i danas, točno sto godina kasnije, i dalje uspješno funkcionira kao važna činjenica u kulturnom životu Splita i Dalmacije.

Lili Zaneta, 2009.

Osim što je popularizirao tada nov, a danas najdemokratskiji medij, u klubu je ponikao velik broj fotografa koji su ostavili ili još ostavljaju bitnog traga u hrvatskoj fotografiji. Moglo bi se govoriti o trima naraštajima umjetnika fotografije poniklih iz Fotokluba Split. Značajnija imena prve generacije između ostalih su Ljubomir Garbin, Ivan Filipin, Nikola Vučemilović, Ivo Eterović, Petar Jović, Andro Damjanić i Zvonimir Buljević, dok srednjoj pripadaju Aljoša Krstulović, Ante Verzotti, Feđa Klarić, Stipe Božić, Pero Dragičević, Čedomir Butina i Branko Ostojić. Treći naraštaj poznatih hrvatskih fotografa poniklih u Fotoklubu Split čine Matko Biljak, Tom Dubravec, Božidar Vukičević, Rino Efendić, Valentino Bilić Prcić, Ivan Bura, Paun Paunović, Duje Klarić i nekoliko zanimljivih fotografkinja: Jelena Popić, Ivana Kragić, Maja Prgomet, Jelena Balić i Lili Zaneta.

Navedenim imenima kao članove Fotokluba možemo pribrojiti i slavnu braću Brkan, Zvonimira i Antu, kojima je retrospektiva održana prošloga ljeta, i brojne manje poznate, ali ne manje kvalitetne fotografe.

Fotoklub Split jedna je od najposjećenijih ustanova u Hrvatskoj s više od 100.000 posjetitelja godišnje i jedina fotogalerija u Hrvatskoj koja je otvorena 365 dana u godini

Fotoklub Split i danas je žarište kulturnoga života Splita. S odlično pozicioniranim klupskim prostorijama u Marmontovoj ulici i politikom širom otvorenih vrata klub je jedna od najposjećenijih kulturnih ustanova u Hrvatskoj s više od 100.000 posjetitelja godišnje. Feđa Klarić, dugogodišnji predsjednik kluba, ističe kako, ma koliko bio ponosan što je na čelu institucije tako duga trajanja, žali što je fotografija u Hrvatskoj danas marginalizirana, jer je to jedina fotogalerija u Hrvatskoj koja je stalno otvorena, 365 dana u godini, što sigurno nije dobro za fotografsku umjetnost. Ono što Klarić vidi kao dobru vijest jest činjenica da se posljednjih godina na splitskoj sceni, nakon stoljeća muške dominacije, pojavljuje sve više vrsnih žena fotografa, pa se nada – kaže u šali – da će sljedećih sto godina proteći u dominaciji fotografkinja.

Ante Verzotti,1991.

Pomno odabrane izložbe predstavljaju poznata imena domaće i inozemne fotografije, ali i tematske izložbe. Posljednjih sedam godina Fotoklub Split domaćin je i organizator najslavnije svjetske izložbe novinske fotografije World Press Photo. O ugledu kluba svjedoči i činjenica da je na putu ove izložbe svijetom, a godišnje je vidi osamdesetak gradova, Split, odmah nakon svečanog otvaranja u Amsterdamu, drugi grad na svijetu koji ima čast ugostiti fotografije najuglednijih svjetskih fotografa. Posljednjih godina to je i jedini grad u Hrvatskoj i u ovom dijelu Europe koji ugošćuje glasovitu izložbu najboljih svjetskih fotografija.

Samo u posljednje tri godine održano je šezdesetak izložbi domaćih i inozemnih autora. Najposjećenije su bile one Feđe Klarića (Smoje u 69 poza) i Hrvatska novinska fotografija sa po desetak tisuća posjetitelja, dok je apsolutni rekorder fotoizložba Navijači –100 godina uz Hajduka (u povodu proslave stogodišnjice Hajduka, vršnjaka Fotokluba), koju je vidjelo blizu 20.000 posjetitelja. Izbor izložbi uvijek je kombinacija vrhunskih fotografa, ali i tema bitnih za Split.

Zvonimir Buljević, 1973.

Kuriozitet je da Fotoklub Split svake godine otvara izložbu u novogodišnjoj noći, pa je taj događaj prvi kulturni događaj godine u Hrvatskoj, a nakon izložbe novinske fotografije WPP-a već se tradicionalno organizira i radionica za fotoreportere iz Hrvatske i inozemstva.

Uz dvadesetak izložbi koje godišnje organizira, a progam je redovito sastavljen od domaćih i inozemnih majstora te umjetnosti, ali i novih imena, pa čak i amatera čije se fotografije izdvajaju iz uobičajenih amaterskih okvira, Fotoklub nastavlja sa svojom edukativnom ulogom. Organiziraju se radionice, seminari i tečajevi koje vode poznati fotografi i kojima se odgajaju budući naraštaji. Tradicionalan je postao i natječaj za najbolju fotografiju, koji svake godine otkrije neko novo ime.

O kvaliteti Fotokluba Split govori i činjenica da njegovi članovi nisu samo iz Splita, nego iz cijele Hrvatske, a imaju čak i inozemnih članova, ali i podatak da mnogi poznati fotografi vrlo rado ovdje izlažu, što najbolje svjedoči o ugledu kluba. No ono što jamči dalji opstanak mjesta koje okuplja ljubitelje fotografije nisu poznata imena među članovima i izlagači, nego brojni posjetitelji koji rado obilaze izložbe, tako da je galerija u Marmontovoj bila i ostat će važno mjesto splitskog i hrvatskog izložbenog života.