Nepolitičnost suvremene politike

Filozofsko-znanstveni skup Ideja politike, vođen pitanjem politike kao filozofskom konstantom, a potaknut danom političkom zbiljom, probleme politike doveo je u središte temeljite znanstveno-filozofske rasprave

U ovom predizbornom vremenu, kad se politika svodi na nasmijana lica s naslovnica, plakate i isprazna obećanja stranačkih lidera, promišljanje svrhe i smisla politike od presudne je važnosti. Činjenica da čovjek ostvaruju svoju bit jedino u zajednici s drugima čini pitanje politike jednim od središnjih, ali i najintrigantnijih u povijesti filozofije. Danas se nameće zadaća propitivanja politike s obzirom na njezinu bit, mogućnosti i svrhu. Pravo je pitanje ima li danas uopće neke obuhvatne političke ideje ili ideje politike koja bi se ostvarivala u praktičnoj politici. Koje je poimanje čovjeka i svijeta prisutno u njima i može li ono izdržati znanstveno-filozofsku kritiku? Je li zbiljski sadržaj i svrha današnjega političkog djelovanja ekonomija i, ako jest, kako je to moguće? Koje su posljedice za budućnost?

Na ova i brojna druga pitanja koja pokazuju da politici u središtu više nije čovjek pokušali su odgovoriti sudionici filozofsko-znanstvenoga skupa Ideja politike, održana u Velikoj dvorani MH, 18. i 19. studenoga 2011. u organizaciji Matičina Odjela za filozofiju. Za organizaciju skupa zaslužni su Petar Šegedin, Ivan Stublić i Ozren Žunec, a promišljanja o političkim idejama koje je predstavilo ukupno deset izlagača političku su teoriju povezala s trenutnim stanjem. Skup su otvorili pročelnik Odjela za filozofiju Petar Šegedin i glavni tajnik MH Zorislav Lukić, koji je ukazao na važnost dubljega shvaćanja politike u vremenu kada se „politička zbilja iscrpljuje u neprestanu birokratskom perpetuiranju besadržajne forme“.

Stručni dio skupa otvorio je Ozren Žunec predavanjem Banalnost dobra: što je ostalo od politike?, kojim je analizirao smisao i probleme s kojima se suočava današnja politika, a Andrina Tonkli Komel izlaganjem Hannah Arendt – nepolitičnost politike osvrnula se na razmišljanja o politici čuvene američko-židovske politologinje koja se bavila istraživanjem antisemitizma, imperijalizma i totalitarizma.

Osobitu je pozornost zaokupio nastup Stjepana Kušara Spomeni se budućnosti – o potrebi političke inteligencije, koji je političko djelovanje definirao „trgovanjem onim čega još nema“, ističući potrebu izobrazbe političke inteligencije koja će objektivnim i etičkim postupanjem pružiti mogućnost budućnosti koja je danas upitna. Ostali su izlagači također problematizirali brojna pitanja s kojima se suvremena politička filozofija susreće, od Tvrtka Jolića (Etika i politička filozofija međunarodnih odnosa), Ankice Čakardić (Tehnike društvene reprodukcije i autonomna praksa) i Petra Šegedina (Politika i ljubav – uz pojam moći u filozofiranju Friedricha Nietzschea) do Žarka Paića (Tehnopolitika i granice slobode: o destrukciji političkoga u suvremeno doba), Hajrudina Hromadžića (Politika u društvu spektakla), Vjerana Katunarića (Prijenos moći: uloga politike u socijalizmu i kapitalizmu) i

Zvonka Posavca (Filozofije i politike).

Filozofsko-znanstveni skup Ideja politike, vođen pitanjem politike kao filozofskom konstantom, a potaknut danom političkom zbiljom, probleme politike doveo je u središte temeljite znanstveno-filozofske rasprave. Činjenica da nitko iz vodećih hrvatskih stranaka nije prisustvovao stručnom skupu na kojem su problematizirane vitalne teme političkoga mišljenja još jednom potvrđuje političku nezrelost i neodgovornost naših političkih elita.