Iz ogranaka

Čakovec

Ogranak MH u Čakovcu nastavio je svoju bogatu izdavačku djelatnost tiskanjem Hrvatskoga kajkavskog kolendara 2012. Ovogodišnji je Kolendar 20. jubilarno izdanje koje donosi brojne zanimljive i poučne tekstove te poeziju na više od šesto stranica. Tema ovoga jubilarnog broja dvadeseta je obljetnica međunarodnoga priznanja Republike Hrvatske. U Kolendaru je i ove godine dano mnogo prostora mladim autorima, što je potaknuto željom da se izdanje približi i mlađim čitateljima. No Kolendar sadrži i već tradicionalne rubrike u kojima i stariji imaju što reći. Time okuplja sve generacije autora i čitatelja. Predstavljanje vrijedne publikacije održano je 24. studenog u u Čakovcu, uz okupljenih stotinjak suradnika. Svim nazočnima prigodnim govorima obratili su se predsjednik Ogranka MH Stjepan Hranjec, Ivan Pranjić, glavni urednik Kolendara, i Tomo Blažek, pomoćni urednik. Svi su izrazili želju da se u ovim teškim vremenima potakne prodaja i omogući izlaženje Kolendara i u budućnosti. (Ana Marciuš)

Kutina

OMH u Kutini te Knjižnica i čitaonica organizirali su 29. studenoga putopisnu večer Dolinom Save u sedlu arapskih konja uz filmsku projekciju filma Hrvatska vodoprivreda. Riječ je o vrlo zanimljivoj priredbi koja je privukla brojne Kutinčane, pobudivši svijest o potrebi čuvanja prirodnih i kulturnih vrijednosti kojima kraj obiluje.

Klanjec

Pod visokim pokroviteljstvom predsjednika Republike Ive Josipovića u Klanjcu je na dan smrti Antuna Mihanovića održan jednodnev-ni stručno-znanstveni skup posvećen hr-vat-skom pjesniku, političaru, diplomatu, znan-stve-niku, skupljaču hrvatskog kulturnog bla-ga i gospodarstveniku devetnaestog stoljeća, rođenu u Zagrebu na tadašnjoj Harmici, a preminulu i pokopanu u Klanjcu 1861, gdje je i proveo svoje posljednje godine života.

U prisutnosti brojnih znanstvenika, članova Ogranka MH u Klanjcu, dužnosnika županije, Grada Klanjca i susjednih općina, okupljenima su se obratili izaslanik pokrovitelja Siniša Hajdaš Dončić te župan Krapinsko-zagorske županije. Tim stručno-znanstvenim skupom završila se i Godina Antuna Mihanovića u Klanjcu, u organizaciji Matice hrvatske i Kulturnoga centra Klanjec. Prvi dio sjećanja na autora hrvatske himne održan je 9. rujna, na obnovljenom grobu pjesnika, uz velik odaziv pučanstva i nazočnost predsjednika Republike.

Stručno-znanstveni skup otvorio je potpredsjednik MH, akademik Ante Stamać, izlaganjem Stilsko-povijesne odrednice Horvatske domovine, a nastavili su predsjednik Društva hrvatskih književnika Božidar Petrač izlaganjem o rodoljubnoj poeziji devetnaestog stoljeća i ravnateljica Muzeja suvremene umjetnosti Snježana Pintarić temom o Antunu Mihanoviću i hrvatskoj himni kao prijedlogu muzeološke prezentacije.

U poslijepodnevnom dijelu održana su još četiri izlaganja. Viša stručna savjetnica Konzervatorskoga zavoda Zagreb Ksenija Petrić govorila je o realizacije projekta Spomen- groblje u Klanjcu, a ravnateljica Gradske knjižnice Krapina, Marina Krpan-Smiljanec, o Novim Dvorima Cesargradskim kao posljednjem prebivalištu Antuna Mihanovića. Voditeljica dvorca Veliki Tabor Nadica Jagarčec prikazala je gospodarske i političke prilike u vrijeme postavljanja spomenika Himni l935. u Zelenjaku kraj Klanjca. Znanstveni skup završila je povjesničarka Agneza Zsabo izlažući o Antunu Mihanoviću i njegovu dobu. Treba istaknuti i priloge koji su dali klanječki mladi matičari programom na grobu pjesnika te učenici OŠ Antun Mihanović u Klanjecu sa svojim projektom o Antunu Mihanoviću s kojim su već pobrali brojna priznanja na županijskim i državnim smotrama. (Marijan Pleško)

Lipovljani

OMH iz Lipovljana u subotu je, 26. studenoga, u Kraljevoj Velikoj o povijesti tog mjesta organizirao predavanje povjesničara Đure Vidmarovića. Predavač, zavičajno vezan uz taj prostor (Piljenice, 1947), spomenuo je da je posebno, uz srednjovjekovni grad, riječ o vrijednostima nacionalnoga značaja. To traži, naglasio je, osim bližih institucija kutinskog Muzeja Moslavine i domaćih izvora, interdisciplinarno istraživanje sve do arhiva i muzeja Graca, Beča, Budimpešte i Carigrada. Dokumentirao je to proučavanjima srednjovjekovne korespondencije obnašatelja vlasti polovicom 16. stoljeća, a kada je s prodorom Osmanlija došlo i do preseljenja domorodačkoga stanovništva u mađarsku županiju Šopron. U prilog nastavku istraživanja Stjepan Crnko, predsjednik OMH u Lipovljanima, podsjetio je na inicijativom Ogranka izrađenu studiju geološke podloge srednjovjekovnog grada. Iznio je u pripremi za objavu knjiga i zanimljive demografske podatke naselja Kraljeva Velika i Piljenice od 18. stoljeća do danas. I ovom prigodom posebno je na popularizaciji kulturne baštine naglašena suradnja sa susjednim kutinskim ogrankom MH. Između ostaloga, očituje se i vlastitim likovnim radovima posvećenima srednjovjekovnoj Kraljevoj Velikoj člana kutinskog ogranka slikara Ivice Bilandžića. U novije vrijeme on za afirmaciju bogate prošlosti Kraljeve Velike u kojoj je živio okuplja više domaćih autora s likovnim sklonostima. Oni na temelju dostupnih podataka donose svoje vizure srednjovjekovne baštine na tom tlu. Potvrda toga je i grafika Stari grad mještanke Zdenke Grgurić, darovana predavaču. (Dragutin Pasarić)

Opatija

U Rijeci je 15. studenoga preminuo Antun Onsea. Bio je predsjednik Ogranka Matice hrvatske u Opatiji. Vodio ga je od 1994, naslijedivši prvoga predsjednika Josipa Tursana. Vrlo je agilno djelovao priređujući predstavljanja temeljnih knjiga i dovodeći na književne tribine ugledne književnike, leksikografe, povjesničare i dramske umjetnike. U Opatiji su tako predstavljana Stoljeća hrvatske književnosti, Duhovna kultura antičke Istre te mnoge knjige u izdanju Matičinih ogranaka. Održavane su glazbene, dramske i likovne priredbe. Godine 2006. priređen je međunarodni znanstveni kolokvij o petstotoj obljetnici adaptacije benediktinske crkve Svetog Jakova na kojem su se okupila prva imena crkvene povijesti i povijesti umjetnosti.

Antun Onsea (1941–2011) brinuo se za izdavačku djelatnost objavljujući kalendare s likovima znamenitih književnika i kulturnih radnika. Napisao je knjigu Progon onih koji drugačije misle te sastavio Opatijsku čitanku: ulomcima biranih tekstova – putopisima, pjesmama i kronikama – osvijetlio je književnu i kulturnu povijest grada Opatije. Sudjelovao je u radu Matičinih upravnih tijela zauzimajući se za što veću povezanost ogranaka i Središnjice i nastojeći u Opatiji nastaviti književno i prosvjetno djelovanje na temeljima književnog i prosvjetnog djela prvaka hrvatske knjige, narodnjaka, članova radnika, prinosnika i zakladnika Matice hrvatske. Rado je, u skladu s mogućnostima, ostvarivao kontakte s drugim ograncima i sudjelovao u svemu važnom za Maticu hrvatsku. (S. S.)

Rijeka

U organizaciji riječkog ogranka MH 24. studenog 2011. otvorena je zložba Josipa Dimića Viđeno nađeno a ono moje u prostorima Državnoga arhiva u Rijeci. Autorica izložbe je Branka Arh, a moguće ju je razgledati do 20. prosinca radnim danom od 10 do 14 sati. (G. G.)

Samobor

Šesnaestoga studenoga samoborskoj je publici svoje pjesništvo predstavio Gordan Črpić, član književnog odjela i aktualni predsjednik Ogranka MH Samobor. Črpić je u hrvatskoj javnosti poznatiji po profesionalnom (znanstvenom) radu kao pročelnik Centra za socijalni nauk Crkve Hrvatske biskupske konferencije, predavač na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu, tajnik Komisije Iustitiae et pax HBK, urednik na Hrvatskom katoličkom radiju, autor i koautor brojnih socioloških studija i publikacija te organizator znanstvenih skupova sa sociološkim temama. Uz navedeno, što je javnosti manje poznato, Gordan Črpić vrstan je pjesnik, koji je pjesničko stvaralaštvo brusio na stihovima objavljivanim, prije svega, u periodičkim publikacijama Ogranka MH Samobor (zbornici Susreta samoborskih pjesnika Pri Svetem Mihalu), a 2007. mu je u nakladi Ogranka izašao pjesnički prvenac Otkrivanje. Kultiviranim stilom, dubokom misaonošću i vještinom pjesničkog izražavanja Črpić je jedan od, nedvojbeno, ponajboljih pjesnika samoborskog ogranka Matice hrvatske. Taj je erudit i umjetnik, između ostaloga, za svoje stvaralaštvo nagrađen Nagradom Dragice Vrbenski. (G. G.)

Velika Gorica

U okviru Matičina četvrtka u Muzeju Turopolja 17. studenoga predstavljena je djelatnost Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje iz Zagreba. O Institutu je govorila njegova ravnateljica Dunja Brozović-Rončević, a događaj je oplemenio ansambl Zlatne godine prigodnim glazbenim programom. Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje središnja je hrvatska znanstvena ustanova za proučavanje i njegovanje hrvatskoga jezika. Osnovan je 1948, a pod sadašnjim imenom djeluje od 1997.

Temeljna je zadaća Instituta znanstveno proučavanje hrvatskoga jezika, njegovanje hrvatske jezikoslovne tradicije i očuvanje hrvatskoga jezičnog identiteta. (Stjepan Rendulić)