Antologija hrvatske glazbe

S povratkom Tribine u Opatiju poklopio se i angažman Frana Đurovića na mjestu umjetničkog ravnatelja, koji je godišnji sajam domaćeg stvaralaštva zamijenio promišljenim osobnim izborom

najboljega iz opusa svojih kolega raznih naraštaja

Svi koji se bave glazbom i kojima je namijenjena glazba naših skladatelja, kao i svi oni posrednici glazbe (izvođači, pedagozi ili oni krajnji njezini konzumenti, amaterski glazbenici ili jednostavno ljubitelji glazbe), svake se godine okupe na Glazbenoj tribini, svojevrsnu sajmu, festivalu, platformi suvremenoga glazbenog stvaralaštva, i razmjene informacija, mišljenja i izražaja. Utemeljena je još davne 1963. kao Jugoslavenska tribina, regionalni poligon za plasman skladatelja prema većoj međunarodnoj inačici priredbe – 1961. utemeljenu Muzičkom biennalu Zagreb. Nakon jedanaest izdanja tribine održanih između 1999. i 2009. u Puli, od prošle se godine manifestacija održava u matičnom gradu – Opatiji.

Violončelist Andrej Petrač s ansamblom Fronesis / Fotoarhiv Cantusa - Foto Luigi

Za svaku od skupina navedenih u uvodnoj rečenici ima barem po jedan predstavnik među posjetiteljima, jer je upravo taj kompletan sastav kotačića u mehanizmu glazbe, na istom mjestu svake godine početkom studenog, ono što tu jedinstvenu priredbu čini posebno vrijednom.

S povratkom u Opatiju poklopio se i angažman skladatelja mlađe generacije Frana Đurovića na mjestu umjetničkog ravnatelja, koji je godišnji sajam domaćeg stvaralaštva zamijenio promišljenim osobnim izborom onoga što smatra najboljim iz opusa svojih kolega raznih naraštaja, i najzanimljivijim među pojavama u njihovim životima, što odabire bilo za koncertni podij, radionicu, predstavljanje ili tribinu. Osobito je ponosan na mlade naraštaje, koji su ove godine zaokružili program između četvrtka i nedjelje – Grupa za Novu glazbu Glazbenog učilišta Elly Bašić i Kvartet Klang, koji čine dvije pijanistice i dvije udaraljkašice, sudionice HR Projekta u kojemu studenti Muzičke akademije u Zagrebu sviraju djela hrvatskih skladatelja. Dok su najmlađi sudionici pod mentorsko-dirigentskim vodstvom Josipa Nalisa uživali u glazbenim izazovima minimalizma kao vježbe ustrajnosti (Terry Riley, In C) ili novoga zvučnog romantizma u rukopisu jednoga bivšeg polaznika svojega Učilišta (Danijel Legin, Spielen), Kvartet Klang donio je dinamičnu glazbu u atraktivnoj scenskoj igri koju su za taj neobičan sastav protekle godine pisali domaći autori.

Različite generacije ansambala za suvremenu glazbu

Devet koncerata ponajboljih sastava na sceni ozbiljne suvremene glazbe, predstavljanje nove platforme za umjetničko stvaranje nove glazbe (Muzički salon SC), dvije tribine o autorskim pravima, predstavljanje notnih izdanja tvrtke Cantus i živi komentar u emisiji Putovi hrvatske glazbe održanoj uživo pred publikom i emitiranoj na 3. programu Hrvatskoga radija (subota, 5. studenoga, 11–13 h), sažetak su ovogodišnje opatijske Tribine. Pamtit ćemo je po tome što su se na njoj susrele različite generacije ansambala za suvremenu glazbu, najnoviji ansambl Fronesis, već etabliran Cantus te legendarni Acezantez Dubravka Detonija, koji je jedinim izdvojenim koncertom iz Hotela Imperial u ugođaju prelijepe Ville Angioline proslavio četrdeseti rođendan. Acezantez – uz skladatelja i pijanista Detonija – danas okuplja vrsne beskompromisne umjetnike snažnih kreativnih impulsâ: udaraljkašicu Ivanu Bilić, saksofonista i majstora na sintetizatoru zvuka Sašu Nestorovića, glumicu i scensku umjetnicu Marinu Kostelac te njezina partnera na sceni, dvanaestogodišnjega sina Maxa. Upravo je na Opatijskoj tribini Acezantez prije točno 40 godina održao inaugurativni koncert kojemu je – prema Detonijevim riječima – prisustvovao agent koji im je ubrzo organizirao američku turneju. Bio je to početak prvog ansambla za suvremenu glazbu na ovim prostorima koji je, uz povremene prekide i promjene u sastavu, nastavio djelovati sve do današnjih dana. Moćnim, agresivnim, ali dojmljivim interpretacijama glazbe sudionika izvedbe (Ivane Bilić, Saše Nestorovića i Dubravka Detonija) te djela utemeljitelja Tribine Branimira Sakača, vrsni su umjetnici današnjeg Acezanteza u skladnoj sinergiji stvaralačko-izvođačkih impulsa šokirali publiku i ostavili neizbrisiv dojam na svakoga od posjetitelja u prepunu auditoriju, od kojih su mnogi koncert morali pratiti i izvan ulaza u Villu.

Nova je pojava u svijetu suvremene glazbe projekt Fronesis Mladena Tarbuka, svojevrstan pokret koji okuplja ponajbolje glazbenike iz zagrebačkih orkestara u razna tijela, što je inicirano u prosincu prošle godine na koncertu u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu, a ovo im je bila prva Opatijska tribina. Oduševili su kvalitetom izvedbi odabranih djela iz pera Nježića, Seletkovića, Đurovića, Šipuša i Tarbuka uz povremene vizualne interpretacije plesačica Marte Habulin i Lee Paulić i izvrsni prilog slovenskoga gosta na violončelu, Andreja Petrača.

Dok je ansambl Fronesis u petak, 4. studenog, bio isključivo u sastavu gudača, u šaroliku sastavu Ansambla Cantus na večernjem koncertu u subotu, 5. studenog, posebno su se istaknuli vrsni puhači u djelima obljetničara (80-godišnjaka Anđelka Klobučara, Bogdana Gagića i Rubena Radice, te 65-godišnjaka Marka Ruždjaka) uz prilog elektronike i pjevačke dionice sopranistice Davorke Horvat, pod dirigentskim vodstvom Berislava Šipuša. Svečano otvaranje 3. studenog donijelo je revitalizaciju glazbe naručene u prvom desetljeću Simfonijskoga puhačkog orkestra Oružanih snaga Republike Hrvatske (osnovana 1991), kada je tadašnji šef dirigent Mladen Tarbuk njegovao dotjeran zvuk jednog od najboljih orkestara na ovim prostorima i uopće među najboljim svjetskim vojnim orkestrima. Čuli smo ponovno skladbe koje su skladatelji pisali za taj ansambl između 1996. i 1999. (Stanko Horvat, A. T. Šaban, K. Seletković, M. Ruždjak), kojima je novi šef dirigent orkestra Tomislav Fačini pridodao i svoj skladateljski prvenac, iskričavi Magnificat za tri soprana i orkestar (u blistavu intoniranju sopranistica Monike Cerovčec, Ilijane Korać i Ane Lice) te praizvedbu mladoga skladatelja Luke Maronića (Symphonia brevis).

Inovativno i korisno

Noćni koncertni termini u neformalnom ambijentu hotelskog Aperitiv-bara donijeli su slušaonicu zanimljivog tretmana elektroničkog zvukovlja iz radionica mladih autora Tomislava Olivera i Ane Horvat, već etablirana saksofonista-skladatelja Gordana Tudora, te skladateljskog veterana Josipa Magdića (Sam svoj majstor – koncert elektroničke glazbe). S elektroničkom se podlogom, koju je Krešimir Seletković satkao od zvuka klavira, skladno stopio sa sedam klavirskih preludija Berislava Šipuša (ciklus Noći) u tumačenju pijanistice Katarine Krpan isprekidanih raznim ugođajnim pjesničkim tekstovima u uvjerljivom tonu recitatora glumca Renea Medvešeka sveukupno u sinkretičkoj cjelini s posebnom rasvjetom i svjetlom naglašenom skulpturom Vitolda Košira na sredini prostora.

Opatijska tribina tek je jedna od platformi za suvremeno stvaranje na hrvatskoj glazbenoj sceni. Tako je od govorene riječi koja je formalno ovdje pratila glazbu od osobite važnosti bilo predstavljanje novoga koncepta Muzičkog salona Studentskoga centra u Zagrebu, koji odnedavna vodi mlada muzikologinja Davorka Begović. S radionicama Muzičkog salona već su se susreli i najmlađi naraštaji skladatelja, koji su dobili priliku predstaviti se na noćnoj elektroničkoj slušaonici naslova Sam svoj majstor. Muzički salon Studentskog centra u Zagrebu postao je sinonim za novu, inovativnu i eksperimentalnu glazbu zahvaljujući dugogodišnjem voditelju Nikši Gligu ili njegovu legendarnom sudioniku, skladatelju i performeru Silviju Foretiću, koji su također bili sudionici Tribine i razmijenili iskustva s novom voditeljicom Salona.

Dvije tribine na temu o autorskim pravima koje su vodili tajnik Hrvatskoga društva skladatelja Antun Tomislav Šaban, skladatelji Alfi Kabiljo i Mladen Tarbuk te mladi muzikolog, a ujedno diplomirani pravnik Mislav Rakuljić, dale su mnoge „dijagnoze i upute o lijeku“ u svijetu glazbenoga stvaralaštva, ali mnoga su pitanja ostala bez odgovora. No ne i provokativan upit novinara Trpimira Matasovića o opravdanosti plaćanja za takozvane blank tape, prazne CD-ove na koje se pretpostavlja da će korisnici presnimiti nezaštićene sadržaje, na što je Šaban dao zorno objašnjenje u usporedbi s osiguravajućim društvima, dakle svojevrsna zaštita u slučaju nezgode (krađe). Tribina s promocijom novih izdanja diskografske tvrtke Cantus d. o. o. dovela je u Opatiju i najpoznatijega člana Hrvatskoga društva skladatelja, predsjednika Republike Hrvatske Ivu Josipovića, koji je prisustvovao predstavljanju svojega najnovijeg autorskog albuma s glazbom za klavir i čembalo u izvedbi Katarine Krpan (Passo Sempio, 2011). No najživotniji trenutak Tribine bila je uživo vođena emisija Putovi hrvatske glazbe Ive Lovrec Štefanović, koja je javno pružila uvid u sve kutke manifestacije i preokupacija autora koji su na njoj sudjelovali, što je hvalevrijedan organizatorski potez prema suradnji s tradicionalnim medijskim pokroviteljem priredbe, Hrvatskim radiom.