Za pozitivnu sliku o sebi

Hrvatski identitet nova je knjiga u nakladi Matice hrvatske. Zbornik je predstavljen 26. listopada u punoj knjižari Matice hrvatske. Uvodne su riječi i predstavljanje knjige održali urednici izdanja Božo Skoko i Zorislav Lukić, glavni tajnik Matice hrvatske. O temi su razgovarali i akademik Stjepan Damjanović te Sanja Nikčević, jedna od autorica zbornika. Skoko je predstavio knjigu kao najobuhvatnije djelo takve vrste objavljeno u samostalnoj Hrvatskoj, koje donosi rezultate znanstvenih istraživanja, ali i autorska promišljanja o hrvatskom identitetu. Djelo takva sadržaja javlja se u trenutku kada se Hrvatska nalazi pred punopravnim članstvom u Europskoj Uniji te je nužno da konačno riješimo pitanje svoga identiteta. Aktualni problem hrvatskoga identiteta obradilo je osamnaestero stručnjaka koji su temi pristupili s različitih stajališta. Autori priloga su: Josip Bratulić, Slaven Letica, Ljubomir Antić, Božo Skoko, Tonči Matulić, Ranko Matasović, Mladen Klemenčić, Davorin Rudolf, Jure Vujić, Ante Stamać, Tuga Tarle, Sanja Nikčević, Frano Prcela, Ivan Markešić, Tomislav Šola, Vladimir Peter Goss, Feđa Vukić i Nikola Albaneže. Knjiga je nastala kao zbornik radova sa znanstvenoga skupa o hrvatskom identitetu održana u svibnju 2009. Zbornik je poticaj za razmišljanje o učvršćivanju hrvatskog identiteta. Teme su migracije u identitetu, komercijalizacija ideniteta, jezični identitet, identitet i Europska Unija, identitet i globalizacija, identitet i religija...

Akademik Damjanić rekao je da mnogi autori zbornika ističu problem nejasnoće pojma identiteta te da većinom smatraju kako je kriza identiteta nastupila zbog globalizacije. Radovi progovaraju o mnogim negativnim okolnostima koje utječu na nacionalni identitet, ali su autori skloni vjerovati kako će se naš identitet uspjeti oduprjeti, očuvati i etablirati.

Često negativno razmišljamo o sebi kao o narodu. Negativnu sliku potom prezentiramo i na međunarodnoj razini. Skoko je citirao dio rada Tuge Tarle, koja kaže kako u javnosti rijetko govorimo o činjenici da smo izborili svoju samostalnost protiv agresora, da imamo mnogo uspješnih znanstvenika, stručnjaka i umjetnika, zavidnu kulturnu baštinu i dugu jezičnu i književnu tradiciju. Umjesto toga iznosimo samo ono loše, nesvjesni da svoj imidž možemo unovčiti. Skoko je tako rekao da se nacionalni identitet sve češće percipira kao ekonomska kategorija, a u tom je kontekstu osobito važna umjetnost.

Sanja Nikčević bavila se fenomenom identiteta u kazalištu. Istaknula je da domaće predstave na međunarodnoj sceni prikazuju Hrvatsku u negativnom svjetlu, ali da je to europski trend. Skoko je zaključio je slična situaciju prisutna i u filmu jer domaći film također ne prikazuje Hrvatsku kao primamljivu destinaciju, dok je američka kinematografija gotovo posvećena stvaranju pozitivnoga imidža svoje zemlje i njegovom brendiranju. Bilo je govora i o jeziku kao važnu segmentu identiteta. Akademik Damjanić spomenuo je rad Ranka Matasovića koji kaže kako hrvatski jezik proizlazi iz duhovnosti hrvatskoga naroda te se prema tome ne može izjednačavati s ostalim jezicima susjednih naroda.

Istaknuto je pitanje nedostatka hrvatskoga mita koji bi se veličao, kao što ga imaju druge europske države. Nikčevićeva kaže da su uzrok tomu političke okolnosti koje se mijenjaju i ne dopuštaju da se mit etablira i postane dijelom identiteta koji će onda biti prepoznat i izvan naših granica. Takav bi mit za nas mogli biti Zrinski i Frankopani. U tom kontekstu Skoko spominje rad Tomislava Šole i neostvarenu ideju Muzeja hrvatskih velikana i Muzeja hrvatske državnosti.

Lukić je rekao kako se ovom knjigom hrvatskoj javnosti prvi put na jednom mjestu predstavljaju najvažnija pitanja hrvatskoga nacionalnog identiteta, a što je još važnije, otvorena su i nova, moderna pitanja, primjerice, čak i ekonomskog korištenja određenim hrvatskim vrijednostima na dobrobit cjelovitoga hrvatskog društva. Analiza i vrednovanje elemenata hrvatskoga nacionalnog identiteta treba biti zadaća čitavoga drštva. Lukić upravo zbog ulaska u Uniju kaže kako je potrebno učvrstiti naš identitet kako bismo mogli iz te zajednice uzeti ono što će nam koristiti.

Pitanje je hrvatskoga identiteta složeno te na njegovu učvršćivanju treba početi ozbiljno raditi. Očuvanje identiteta ovisi o pojedincima, intelektualcima, institucijama kao što je Matica hrvatska, ali i o širem društvu, koje mora naučiti graditi pozitivnu sliku o sebi.