Pedeset godina Foruma

Forum, mjesečnik Razreda za književnost Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, proslavio je 20. listopada 50. obljetnicu izlaženja upravo objavljenim trobrojem (1–3/2011). Svečanost i predstavljanje novoga broja održani su u dvorani Knjižnice HAZU-a, a otvorio ju je akademik Zvonko Kusić, predsjednik HAZU-a. Obljetnica jednoga od važnijih hrvatskih književnih časopisa događa se u trenutku kada HAZU slavi 150 godina od svoga utemeljenja.

Glavni i odgovorni urednik Foruma akademik Krešimir Nemec izjavio je kako je Forum postao pravi barometar hrvatskoga književnog i kulturnog života. Akademik Ante Stamać rekao je da je taj časopis ukras Razreda za književnost, a za akademika Tonka Maroevića on znači krunu, sredstvo i instrument rada Razreda za književnost. Maroević je predstavio novi broj izdvojivši polemički tekst akademika Mirka Tomasovića o uvrštenju hrvatskih klasika u ediciju Deset vekova srpske književnosti, novo poglavlje knjige Ivana Aralice, poeziju Nikice Petraka i Drage Štambuka. O časopisu su govorili i članovi uredništva akademik Nikica Petrak te Mladen Machiedo.

Malo je književnih časopisa s tako dugom književnom tradicijom, osobito u vremenu kada tisku konkuriraju drugi mediji, senzacionalizam i novčana zarada. Na svečanosti je postavljeno pitanje budućnosti ovakvih časopisa i čitalačke publike. Nemec anticipira da će časopis preživjeti jedino izdanjima u digitalnom obliku. Više ga nije moguće dobiti u knjižarama, već jedino putem pretplate. Forum danas izlazi u četiri trobroja godišnje. Podupire ga Ministarstvo kulture Republike Hrvatske i Gradski ured za kulturu, obrazovanje i šport. Dosad su u njemu objavljeni radovi 1772 autora na oko 55 tisuća stranica.

Forum je nastao kao središnje mjesto okupljanja hrvatskih književnih, esejističkih i prevoditeljskih snaga. Sve do danas zadržao je gotovo identičan izgled, kako onaj grafički tako i uređivački u oblikovanju tematskih cjelina. Opremu je časopisa izvela Majstorska radionica Krste Hegedušića prema likovnom rješenju Slavka Marića.

Glavni je inicijator, pokretač i dugogodišnji pokrovitelj časopisa bio Miroslav Krleža. Godine 1961. uz njega su ga pripremali Petar Šegedin i Marijan Matković. Prvi je broj objavljen 1962. Forum je odigrao veliku ulogu u hrvatskoj kulturnoj povijesti, a nastao je u vrijeme bogate izdavačke djelatnosti. Pedesetih i šezdesetih godina prošloga stoljeća pokrenuti su Krugovi, Književnost, Republika, Umjetnost riječi, Riječka revija, Zadarska revija, Dubrovnik, Mogućnosti i Razlog. Početke Foruma obilježila je druga moderna i drugi poslijeratni naraštaj hrvatskih pisaca, razlogovaca.

Prvi je glavni urednik časopisa bio Marijan Matković sve do smrti 1985, a kratko ga je mijenjao Ivo Frangeš u razdoblju 1964–1965. Matković je postavio temeljnu koncepciju Foruma kao književnoga glasila koje će objavljivati beletristiku i kritiku. Kratko su vrijeme, 1986–1987, časopis uređivali Marin Franičević i Rafo Bogišić, a sve do 2007. vodio ga je Slavko Mihalić. Između 2007. i 2010. glavni je urednik bio Nikola Batušić.

U Forumu su trag ostavila ključna imena hrvatske književnosti. Krleža je u njemu objavio treću knjigu Banketa u Blitvi i dijelove romana Zastave. Mirko Božić tiskao je roman Tijela i duhovi, Antun Šoljan Kratki izlet, Ranko Marinković dijelove Never more, Nedjeljko Fabrio Berenikinu kosu, Ivan Raos Prosjake i sinove, Tomislav Ladan Bosanki grb, Petar Šegedin Frankfurtski dnevnik, Dubravka Ugrešić Šteficu Cvek u raljama života. Nije izostala ni dramska produkcija pa je tako u Forumu Krleža objavio Put u raj, Marijan Matković dramu General i njegov lakardijaš, Antun Šoljan Dioklecijanovu palaču i Romancu o tri ljubavi te Miro Gavran dramu Čehov je Tolostoju rekao zbogom. Objavljivali su tu mnogi pjesnici: Nikola Šop, Dragutin Tadijanović, Vesna Parun, Slavko Mihalić, Ivan Slamnig, Luko Paljetak. Forum je objavio prijevode velikih svjetskih književnih imena; Dante, Shakespeare, Goethe, Schiller, Goldoni, Rimbaud, Apollinare, Yeats, Pound, Borges, Montale neki su od njih. Časopis objavljuje i radove iz područja esejistike, kritičke refleksije i znanosti o književnosti, a osobito je važna rubrika Kronika, u kojoj se sabiru informacije o važnim događajima iz svih područja umjetnosti.