Ofenzivna akcija Neretva 93 i geostrateški ipsilon

1 – Detalj reljefne zone koja predstavlja prirodoslovnu među Bosne i Hercegovine s ključnim prijevojima (1 – Kupreška vrata, 1384 m, 2 – Makljen-sedlo, 1123 m, 3 – Ivan-sedlo, 967 m). Za svaku ofenzivnu akciju prema moru treba ovladati bosanskim zaleđem (B) i spomenutom zonom s prijevojima.

2 – Ostali mitski prijelazi/poveznice i križišta u BiH:

a) Mostar, a. kao ključno uporište/križište na neretvanskom putu s važnom ulogom mosta (ne samo putem Starog mosta) za vezu zapadne i istočne Hercegovine. Ta je prastara funkcija naselja sažeta u samu funkcionalnom ojkonimu Mostar, koji je očito predosmanlijski i s iznimnim životnim značenjem, jer bismo inače imali – Ćupriju.

b) Višegrad, b, c) Vranduk, c.

3 – a) Bošnjački geostrateški ipsilon (shematizirano): ključna shema za ovladavanje dijelom primorja. Sjeverozapadni krak čini crta koja povezuje gornje Povrbasje, Makljen-sedlo i Jablanicu, a sjeveroistočni krak je poveznica Sarajevo – Ivan-sedlo – Konjic – Jablanica, dok se prema jugu nastavlja krak preko Mostara do Ploča/Neuma.

b) J, K, S – osim što za prodor prema jugu treba ovladati prijevojima u međašnoj zoni, nužno je zauzeti i važnija naselja u podnožju s odgovarajućim prometnicama (J – Jablanica, K – Konjic, S – Sarajevo).

4 – Jedan od bitnih razloga za neuspjeh Neretve 93 jest i postojanje kompaktnoga hrvatskog etnikuma koji se nastavlja do mora.

5 – P, N – konačni ciljevi akcije Neretva 93, tj. Ploče i Neum.