Iz ogranaka

Livno je prema povijesnim izvorima jedan od najstarijih gradova u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj. Prvi se put spominje u Povelji kneza Mutimira (892), nasljednika Branimirova i, vjerojatno, oca Tomislavova, iz dinastije Trpimirovića. U povodu te važne obljetnice (1119) stalni je odbor za proslavu povijesnih događaja, u suradnji s OMH, priredio dva susreta s učenicima i profesorima triju livanjskih srednjih škola, Livnjanima i urednicima edicije Stoljeća hrvatske književnosti. Uz prigodan glazbeni program, na svečanosti su ediciju predstavili urednici edicije i potpredsjednici Matice hrvatske akademici Ante Stamać i Stjepan Damjanović te potpredsjednik MH Stjepan Sučić. Izlaganjima je ukazano na važnost edicije koja obuhvaća razdoblje od Baščanske ploče i hrvatskih jezičnih početaka do najnovijih svezaka posvećenih djelu Tina Ujevića, Slavka Mihalića, Bartola Kašića i Viktora Vide. Program je oplemenjen glazbenim izvedbama učenika Glazbene škole Franje Vihara, a u sklopu proslave obljetnice organiziran je i posjet Muzeju franjevačkog samostana i Galeriji Gabrijela Jurkića. (Anto Mišković)

Orebić

Dani kulture u Orebiću svojevrsna su promidžba turizma i raznovrsnosti kulturne ponude, od književnih, glazbenih i klapskih večeri, plesova s bogatom ornamentikom folklornih nošnji pelješkoga kraja, do gastronomske ponude i najboljih vina, svjetski poznatih, a u njima se kao organizator ili suorganizator redovito pojavljuje Matica hrvatska, Ogranak Orebić.

Grad kapetana, kako ga zovu od milja, grad bugenvilija koje se penju uz balkone do krovova kapetanskih kuća, bogate graditeljske tradicije jedrenjaka i drugih plovila, ima se čime podičiti i u znanstveno-književnom smislu: Petar Šegedin, Cvito Fisković, Igor Fisković… te mnogi, mnogi drugi istaknuti stanovnici Orebića, pregaoci kao Matko Župa, a danas Miho Prižmić, vlasnik Likovne galerije Smrjuha, koja likovnim umjetnicima radosno otvara vrata. Tako je u sklopu Dana kulture Orebića Likovna udruga Pelješac upravo u galeriji Smrjuha ugostila likovne umjetnike Ivu Vukučevića (Ston), Ivu Maričića Đanija (Orebić), Edinu Rovo, Roberta Krmoša (Mađarska) i Gordanu Fijan (Zagreb).

Pedesetak posjetitelja prisustvovalo je zatvaranju izložbe koja je trajala cijeloga rujna. Tako su, po tko zna koji put, orebićki ogranak Matice hrvatske i, napose, Ivo Maričić Đani, pokazali fleksibilnost i prijeko potreban senzibilitet za kulturna događanja u dogovoru s relevantnim čimbenicima grada, kojemu su ponudili kvalitetnu i raznovrsnu kulturnu ponudu. (Fabijan Lovrić)

Rab

Konferencija, pet okruglih stolova i filmske projekcije posvećene projektu Kampor – polje sjećanja održani su na Rabu od 30. rujna do 2. listopada, u organizaciji Grada Raba i Udruge antifašista Rab, Odbora za izgradnju Memorijalnoga centra, Matice hrvatske – Ogranak Rab i ostalih partnera.

Projektom Kampor – polje sjećanja Grad Rab namjerava osnovati Memorijalni centar Kampor kao Muzej sjećanja na žrtve jednog od najzloglasnijih fašističkih logora u Drugom svjetskom ratu s oko petnaest tisuća zatočenika, zatim Centar za razvoj kulture sjećanja, u sklopu kojega će djelovati i edukacijski centar za razvoj demokracije i ostalih humanističkih znanosti kako bi se budućim naraštajima omogućilo stjecanje znanja i razumijevanja u upravljanju svojim životima i olakšalo stvaranje otvorenoga, slobodnog društva. U sklopu Memorijalnog i edukativnog centra planirana je izgradnja konferencijske dvorane u kojoj će se moći ugostiti velik broj znanstvenika različitih grana.

Odlazak zatočenika fašističkog logora Kampor s Raba (rujan 1943.)

Projekt je financiran je iz sredstava Europske komisije u sklopu programa Europa za građane, a jedan je od njegovih ciljeva i razvijanje svijesti o europskom identitetu, temeljenu na zajedničkim vrijednostima, povijesti i kulturi te poticanje na osviještenost o zajedničkim vrijednostima Europske Unije među građanima. (Goran Galić)

Slavonski Brod

U organizaciji Ogranka Matice hrvatske Slavonski Brod i Državnog arhiva u Slavonskom Brodu u četvrtak 6. listopada u 19 sati u Dvorani državnog arhiva održat će se predstavljanje knjige Tin Ujević – izbor pjesama I. i II, u povodu 120. obljetnice rođenja velikoga hrvatskog pjesnika. Pregled Ujevićeva stvaralaštva objavljen je u izdanju MH 2005. i 2006. u sklopu biblioteke Stoljeća hrvatske književnosti. O knjizi će govoriti akademik Ante Stamać, priređivač izdanja, a svečanost će završiti prigodnim programom. (Goran Galić)

Vrgorac

U povodu 21. obljetnice smrti vrgorskoga pisca i pjesnika te jednoga od istaknutih članova Matice hrvatske Mate Raosa, OMH Vrgorac, dodijelio je 17. rujna nagradu Mate Raos za najbolju kratku priču u 2011. Na natječaj, koji je ove godine organiziran prvi put, pristiglo je ukupno 49 radova iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Tročlani žiri najboljom je proglasio priču Umrežena autorice Božice Brkan.

Josip Velebit

Drugu nagradu osvojila je Biserka Goleš Glasnović za priču Tempus fugit, a treću Krunoslav Šetka za Sarajevski nokturno. „Vrgorac, kao grad pjesnika i književnika, simbolično počinje ulicom Tina Ujevića, a završava Šetalištem Mate Raosa“, kazano je prilikom dodjele nagrade.

(Ivica Luetić)

Zaprešić

U organizaciji Grada Zaprešića, OMH Zaprešić i Zagrebačke županije, prigodnim je programom 4. listopada obilježen Dan hrvatskih učitelja i stogodišnjica rođenja učitelja, pjesnika, prevoditelja i esperantista Josipa Velebita. Spomen-ploču otkrio je Stjepan Kožić, a predstavljena je i publikacija Josip Velebit 1911–2000. te organiziran okrugli stol Život i djelo Josipa Velebita na kojem su prisustvovali akademik Tonko Maroević, Stjepan Laljak, Lada Kos, Ranka Novosel, Branko Čegec i Spomenka Štimec. Priređen je i umjetnički program, a nastupili su Lada Kos, Joško Ševo, Miroslav Živković i Stanko Radiković.

Josip Velebit najpoznatiji je zaprešićki učitelj, suradnik brojnih časopisa i autor triju zbirki pjesama, triju prijevodnih izdanja te knjige esperantskih pjesama Kanto de telegrafistoj (SAD, 1996). Velebit je na esperanto, pored mnogih hrvatskih pjesnika, preveo i Mažuranićev ep Smrt Smail-age Čengića, a dobitnik je i ugledne svjetske esperantske nagrade Picenum (1974). Prijevodima poezije i proze s njemačkoga, mađarskoga, estonskoga i drugih jezika uvršten je u antologiju svjetske esperantske poezije, u Antologiju svjetske lirike (1956), Antologiju svjetske ljubavne poezije (1965) i druga izdanja. (Goran Galić)