Tisućljetni kontinuitet jezične tradicije

Naša jezična tradicija tanka je i čvrsta kao paučina, pa i kad se razdere u komade.

Ti su komadi ovdje skupljeni i dopušteno im je da progovore

Predstavljanje knjige Gazdarica na vratima, posljednjega dijela trilogije Tragovima svetih pjesama naše pretkršćanske starine akademika Radoslava Katičića, održano je u petak, 16. rujna u Velikoj dvorani MH. Trilogija je nastala u razdoblju od 2008. do 2011, a završni je dio svršetak velikoga filološkog pothvata na rekonstrukciji pretkršćanskoga slavenskog sakralnog pjesništva jedinstvenom metodom i kompetentnim uvidom jednog od naših najvećih filologa i slavista. O knjizi su uz autora govorili predstavnici sunakladnika – Ibis grafike, Matice hrvatske i Katedre čakavskog sabora Općine Mošćenička Draga – te sveučilišni profesori Vitomir Belaj, Mislav Ježić i Tomo Vinšćak, ukazujući na vrijednost vrijednog otkrića novije hrvatske filologije.

Snimio Mirko Cvjetko

Tomo Vinšćak naglasio je važnost Gazdarice kao prvog sintetičkog prikaza onoga što je na temelju Katičićevih istraživanja poznato o slavenskoj božici Mokoš, supruzi i gazdarici na vratima Perunova dvora. Istaknuo je kako su tragovi slavenske mitske slike svijeta i danas prisutni u našem usmenom pjesništvu i kazivanju, a ta je slika poput matrice ugrađena u slavensku i hrvatsku predajnu baštinu i identitet. „Stara slavenska vjera nerazdvojno je vezana za slavenski jezik, a nakon Katičićeve trilogije o njoj znamo neizmjerno više“, dodao je, podsjećajući da su u ovoj knjizi izneseni ulomci slavenskog obrednog teksta stare vjere prije pokrštavanja posvećeni Velikoj Majci, koja je bila zajednička Slavenima i Baltima.

Vitomir Belaj Katičićevu je trilogiju ocijenio malom teorijskom raspravom o distinkciji između povijesnih i tipoloških usporednica, gdje je autor uz čvrsto definiranje pojmova pokazao i vrlo jednostavnu razliku između znanosti i ideologije. Gazdarica prema njemu predstavlja svojevrstan osvrt i nastavak na prethodne dvije knjige Božanski boj i Zeleni lug, koje uz filološku važnost otkrivaju i jednu dosad nepoznatu teologiju. „Božansko trojstvo ovdje je raspoređeno u tri knjige i posve je jasno da ne možemo razumjeti Peruna ako ne razumijemo njegovu ženu Mokoš ili pak njegovu djecu Jarila i Moranu. Jednako tako Mokoš ne razumijemo bez Peruna. Te tri točke u mitologiji sada su nam prvi put vidljive“, zaključio je.

Akademik Katičić svojim je istraživanjima otkrio niz sadržaja, usporedio veliki korpus tekstova i pronašao u njima vrlo detaljne podudarnosti, prepoznavajući gdje su one sadržajne, gdje izrazne, rekonstruirajući pritom praslavenske formule, ustvrdio je Mislav Ježić, ističući kako je Katičić obratio pozornost i na toponime, što svjedoči o tome gdje su ti kultovi potvrđeni. „Knjiga govori o Mokošici na Rijeci dubrovačkoj, mjestu Mokos kraj Zagreba, lokalitetu i četvrti Mukuša u Mostaru. Saznali smo dakle da diljem južnoslavenkog, ali i zapadnoslavenskog prostora postoje toponimi koji svjedoče kako o kultu Peruna, tako i Mokoši“, naglasio je.

Autor Katičić zahvalio je svim suradnicima, ali i studentima, ističući kako je sve proizašlo iz predavanja koja je držao u Zagrebu nakon što se vratio iz Beča. Rekao je da je novost knjige u tome što je riječ o sintezi, smislenoj cjelini koja prvi put na hrvatskom jeziku govori o višestoljetnom jezičnom kontinuitetu čiji su tragovi sačuvani u usmenoj predaji. „Ova jezična tradicija tanka je i čvrsta kao paučina, pa i kad se razdere u komade. Ti su komadi ovdje skupljeni i dopušteno im je da progovore“, zaključio je.

Predstavljanje je završeno glazbenim programom Lidije Bajuk i pozivom na znanstveni skup u Mošćenicama i Trebišću 23. rujna, posvećen Katičićevoj trilogiji.