Sva bol našeg postojanja

Nova je praksa, a istom i novina glavne i odgovorne urednice sisačkih Riječi (časopisa za književnost, kulturu i znanost) Đurđice Vuković i četveročlanog uredništva gost urednik koji, došavši izvana, uređuje po svom iskustvenom nahođenju čitav broj. Ovaj put taj je posao znalački odradio ugledni novinar Andrija Tunjić, a rezultat njegova rada u ovom broju Riječi broj 1-3 za 2011. bogatstvo je i raznolikost tema. Neke do sada nisu bile poznate, pa čak bijahu i nedohvatne te nas gost urednik podsjeća na njih i na taj način obnavlja njihovu važnost i aktualnost. Tunjićeva nakana otkriva se već na prvim stranicama u rubrici Uskličnik u kojoj Nataša Bašić (pod naslovom: Hrvatski jezik i jezikoslovlje danas: Normativni prijepori i politička osporavanja) piše o hrvatskom jeziku koji je ustavnopravno vraćen samom sebi nakon 80-godišnjeg tvornog i nominalnog zatiranja u dvjema jugoslavenskim državama. Zanima je i kako se jezična politika danas vodi u Hrvatskoj, naime, posljednje je dvadesetljeće obilježeno mnogobrojnim nepotrebnim jezičnim i pravopisnim sukobima, koji su struci nanijeli veliku štetu.

Pažnju će privući i blok koji donosi izbor iz književnog stvaralaštva novog naraštaja Hrvata u Vojvodini s uvodnim tekstovima Tomislava Žigmanova (koji skreće pozornost na dominaciju pjesništva) i Petre Vuković (Počeci ‘ženskog pisma’ u Bunjevki). S ulomcima iz romana, priča, komedije, eseja te s pjesmama javljaju se: Ante Vukov, Tomislav Žigmanov, Stjepan Bartoš, Mirko Kopunović, Marko Kljajić, Blaženka Rudić, Željka Zelić, Zvonko Sarić i Marina Balažev. Slijede prikazi njihovih knjiga i odabrana biobibliografija o suvremenoj književnosti Hrvata u Vojvodini. Nadalje, kraći tekst Književnost Hrvata izvan Hrvatske, koji obuhvaća hrvatsko iseljavanje, emigrantsku književnost i književnost čileanskih Hrvata (od kojih su najpoznatiji Andrés Morales Milohanic i Antonio Skarmeta), potpisuje Željka Lovrenčić. Nove pjesme s mističkim nadahnućem objavljuje Vesna Krmpotić, a uz nju javljaju se još i pjesnikinje: Nataša Nježić, Jelena Ćaćić i pjesnik Nikola Tadić. Razgovor s pjesnikom, književnim kritičarom i sveučilišnim profesorom Krešimirom Bagićem vodi gost urednik osobno. Bit će interesantno pročitati kako razmišlja jedan poeta docti: o pjesniku kao proroku vremena, o rušenju tradicije, diktatu vlasti i globalističkoj manipulaciji, o stvarnosnoj poeziji i tako dalje.

Raritet broja svakako će biti ono što piše Kole Čašule (1921–2009), istaknuti makedonski prozaik i dramatičar, odnosno, njegovo sjećanje, kao prvog intendanta Makedonskog narodnog teatra, na legendarnog dirigenta Lovru pl. Matačića i njegov četverogodišnji radni boravak u Skopju, nakon što je formalno oslobođen iz logora u Staroj Gradiški. Još će jedan uradak svakako privući našu pažnju. To je kraći ogled Sergeja Gandlevskog Motivi djetinjstva (u prijevodu Fikreta Cacana s ruskog) u kojemu se on metodom flash backa prisjeća karikaturalnog djetinjstva pod totalitarnim režimom i kada su milijuni ubijenih bili danak za kasarnsku sigurnost, a posve časni postali su jedino politički zatvorenici. Autor se pita je li postao sretniji sa stjecanjem slobode i nakon „zrelog socijalizma” koji je bio povijesni rezultat perverzne selekcije i protuprirodnog odabira, kada vlast i podanici uzajamno oskvrnjuju jedan drugoga. Na ovaj tekst, neobično će se nadovezati memoaristika Mire Glavurtića (vjerojatno još u autorovu začetku), slikara pjesnika i esejista, istaknutog člana nekadašnje umjetničko prevratničke skupine „Mediala”. S fenomenalističkim refleksijama na Držićeva Čovjeka nahvao te na Jugosferu i drugo, te na našu suvremenost, Glavurtić neštedimice donosi intrigantne zaključke.

Poljak Stanisław Rosiek podsjeća nas na ožujak 1981. kada je u Gdanjsku kuhalo između „Solidarnosti” i milicije i kada se tamo na Humanističkom odjelu Sveučilišta pojavio slavni redatelj i jedan od najznačajnijih kazališnih reformatora druge polovice 20. stoljeća Jerzy Grotowski te je svojim nastupom postao sudionikom povijesnih događanja. Naime Grotowski je čitao i komentirao tekst Martina Bubera pisan u Jeruzalemu 1940. godine, a koji opisuje događaje od prije nekoliko tisuća godina: o konfrontaciji Hananija i Jeremije – dvojice proroka, lažnog i istinskog. Na temelju tog teksta i zahvaljujući bilješkama koje su vodile tri sudionice susreta nastao je trostruki zapis (tri verzije). I u Riječima je preneseno ono kako je zapravo Grotowski (pod naslovom Riječi, riječi, riječi, koji je poslije autorizirao) kod slušatelja shvaćen i zapamćen, a ne ono što je doista rekao – između ostalog: o probama manipuliranja budućnošću, o prolaznom vremenu i tranzitu, o prelaženju u drugu civilizaciju, o oponašanju Krista, o razumijevanju dobrotom, o susretima sa Šekinom (stara izmučena žena koja luta putovima i koju su hasidi shvaćali kao „svu bol našeg postojanja”).

Dramski tekst, koji funkcionira i kao filmska priča, pod naslovom Kad bijah pun tame, potpisuje Mirko Kovač. Tekst je pronađen 19 godina nakon nastanka i ovdje se prvi put objavljuje. Potom slijedi „dopisivanje za pozornicu” Abelard i Heloise autora Ronalda Duncana. Riječ je o tekstu koji nije prijevod ni adaptacija originalnih pisama iz 12. stoljeća, što su ih pisali pjesnik i filozof Abelard i velika znanstvenica Heloise. Dakle, riječ je o poemi za pozornicu koja je nastala nakon čitanja engleskog prijevoda pisama, a sastavio ih je upravo Duncan, jedan od istaknutijih pjesničkih dramatičara engleskog izraza u 20. stoljeću. Za hrvatsko čitateljstvo „dopisivanje” je preveo Vinko Grubišić. Privatnu mitologiju pod naslovom Kralj mrava, u kojoj obitavaju akteri kao što su Ares, Ahil, Hermes, Orfej, Narcis, Antej i drugi napisao je velikan svjetske poezije i legenda poljske literature Zbigniew Herbert u prijevodu Jasmina Novljakovića.

Na kraju čitamo ulomak iz romana Borisa Perića, koji već u naslovu nosi privlačnu snagu: Povratak Filipa Latinovićae. Tu su i mikropriče Miroslava Mićanovića Školica (fragmenti), priča Simona, dosad hrvatskom čitateljstvu nepoznatog ali talentiranog prozaika Andrije Moskovića, zatim priče Marine Šur Puhlovski, Dorte Jagić, Rade Jarka, Tihane Gambiraže te ulomak iz romana Borivoja Radakovića pod naslovom Hblj. Prikaze i kritike o knjiškim novitetima i likovnosti pišu Ivica Župan (Uz 90. rođendan akademika Ivana Kožarića, koji je obogatio ovaj broj Riječi nekonvencionalnim crtežima i fotografijama skulptura), Ana Ugarković, Irena Borić, Božidar Alajbegović, Darija Žilić i Tin Lemac (prikaz pjesništva Sonje Manojlović, dobitnice ovogodišnje Plakete Sv. Kvirina u Sisku), a informacijski instruktivan bit će tekst glavne urednice Đurđice Vuković U ozračju 75. obljetnice osnivanja prvog pododbora Matice hrvatske u Sisku i 15. obljetnice Kvirinovih poetskih susreta.