Iz ogranaka

Četiristo četrdeset i peta obljetnica junačke pogibije Nikole Zrinskog Sigetskog, koji je s malobrojnim braniteljima mađarskoga Sigeta zaustavio prodor Turaka prema Beču, obilježena je 7. rujna u međimurskom Šenkovcu, uz mauzolej Zrinskih i kapelicu sv. Helene. Nakon paljenja svijeća pred spomenikom „hrvatskom Leonidi“ u čakovečkom Perivoju Zrinskih održan je svečani program pred mauzolejem u nedalekom Šenkovcu, gdje su bili položeni posmrtni ostaci obitelji Zrinski. Vokalna skupina Pjevačkog zbora Josip Vrhovski iz Nedelišća izvela je skladbe Živila Hrvatska i U boj, u boj Ivana pl. Zajca, a o herojskoj gesti Nikole Zrinskog, ali i potrebi da on ostane u hrvatskoj memoriji kao trajno nadahnuće, govorili su predsjednik čakovečkog ogranka Stjepan Hranjec i Ivica Perhoč, župan Međimurske županije. Tom je prigodom proslavljena i sveta misa u mjesnoj župnoj crkvi sv. Jelene Križarice, koju je predvodio vlč. Josip Janković. Svečani program pratili su i predstavnici grada Sigeta na čelu s gradonačelnikom. Suorganizatori svečanosti, uz Maticu hrvatsku, bili su Braća hrvatskog zmaja i Zrinska garda. (Goran Galić)

Čitluk

Kulturna manifestacija Dani Matice hrvatske u Brotnju održana je 11. rujna u organizaciji OMH u Čitluku. Svečano je proslavljena misa zahvalnica u crkvi Krista Kralja u Čitluku, a predstavljena je i knjiga Nevenke Vežić-Mlinarević Kad se životi omotaju. Sedamnaestoga rujna Ogranak je predstavio i svoja najnovija izdanja u bogatoj nakladničkoj djelatnosti. O romanu Put ljubavi Miljenka Grubeše govorio je predsjednik Ogranka Andrija Stojić, istaknuvši kako je u središtu potresna priča o slavnom fotografu modnoga časopisa Vogue, koji nakon pakla razvratnoga života doživljava čudesno obraćenje i susreće živog Isusa Krista. Stojić je naglasio kako OMH u Čitluku dugi niz godina daje golem prinos izgradnji kulturnog identiteta Brotnja i manifestacije Dani berbe grožđa. Popularne časopise Cvitak i Školarac prikazala je Nikolina Miletić, a predstavljen je i kulturno-povijesni zbornik Hercegovine i Bosne, tiskan u prigodi održavanja Izborne skupštine MH. Tom je prigodom u Galeriji kluba Matice hrvatske otvorena izložba radova akademske slikarice Ljiljane Rajković, koja je sudjelovala u stotinjak skupnih i dvadesetak samostalnih izložbi u zemlji i inozemstvu. (Goran Galić)

Đakovo

U sklopu ovogodišnjega Đakovačkog ljeta održano je 23. kolovoza predstavljanje dviju knjiga Martina Jakšića: pisca, sakupljača starih slavonskih riječi i izraza, jezikoslovca-amatera, pisca aforizama i humorista te istraživača slavonskoga, baranjskog i srijemskog govora. Knjige Šalko i Partaje i parbe predstavljene su u prostorijama Gradske knjižnice i čitaonice. O njima su uz autora govorili Luka Marijanović, profesor na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Đakovu i đakovački književnik Adam Rajzl. Njegove knjige ulaze u jezikoslovnu baštinu Slavonije i pružaju jezični doprinos našem narodu. Rajzl je naglasio kako je autor zaljubljenik Slavonije koje više nema. Knjiga Martina Jakšića Šalko zbirka je dosjetljivih aforizama, izreka, parola, anegdota, rugalica, šala i pošalica. U uvodnom poglavlju Anamneza autora on na duhovit način govori o sebi, slažući sliku čovjeka koji otvoreno i s duhom pristupa društvu i svijetu koji ga okružuje. U 68 kratkih poglavlja i na oko 200 stranica autor se veoma kratkim formama i britkim jezikom osvrće na stanje u našem društvu, dotičući se osoba iz kulture i politike te na dosjetljiv način poentira pogreške koje mogu poslužiti kao pouka. Knjiga Partaje i parbe svojevrsna je zbirka slavonske onomastičke građe. Ona je nerijetko veoma duhovita, što je autor povezao s poglavljima Svašta i koješta te Sprdnje i šale. Knjiga donosi i vrijedno onomastičko, etnološko i amatersko književno blago, koje će mnogim čitateljima biti zanimljivo, a Slavoncima iznad svega. Autor Martin Jakšić već se duže vrijeme zanima se za hrvatski standardni jezik i dijalekte. Objavio je Naše riči, Divanimo po slavonski i ostale knjige na slavonskom dijalektu. Da bi se sačuvalo zanemareno, a vrijedno nematerijalno kulturno blago ostavilo za buduće naraštaje. A nama poručuje: „Divanimo jezikom didaka naših i matera!“ (Teodor Horvat)

Imotski

U povodu blagdana svetog Roka u staroj zavjetnoj crkvi nazvanoj po tom svecu u Medovu Dolcu predstavljena je knjiga arhitekta Petra Matkovića Medov Dolac – ljudi, gradine, puti, objavljena u nakladi MH, Ogranak Imotski i općine Lovreć. Prva je to knjiga o ovom mjestu u općini Lovreć u 400 godina od prvoga pisanog traga o postojanju Medova Dolca. Knjigu su predstavili Mihovil Bogoslav Matković, don Matko Žaja, don Ivan Matković, Ante Babić i arheolog Ljubomir Gudelj. Tekstove iz knjige, koja sadrži i rječnik lokalnoga dijalekta, čitao je profesor Šimun Čagalj. Monografija donosi prikaz Medova Dolca tijekom povijesti, opis njegova stanovništva, svih zaselaka, javne djelatnosti i objekte javne namjene, župe svetoga Roka, tradicionalne gradnje, gospodarske djelatnosti, običaje u Medovu Dolcu, igre i pjesme, odnosno cjelokupan život toga zabiokovskoga mjesta tijekom stoljeća. (Ivica Luetić)

Livno

Livanjsko-splitsko-sinjski susreti nisu česti, ali kad se dogode, onda se pamte. Ovih rujanskih dana OMH u Livnu imao je i imat će zapaženija kulturna događanja što jasno označavaju aktualni i potencijalni livanjski urbanitet. Riječ je najprije o predstavljanju najnovije poetske zbirke Ispod hridi pjesnika Branka Tokića, livanjskoga Splićanina, branitelja i invalida Domovinskog rata. Borka Jadrijević, Ivan Ćužić, Kate Perić i Ivan Vuković došli su na poetsko-glazbeni recital s fra Antom Kekezom na čelu, glavnim promotorom spomenute zbirke. Za glazbeni dio programa zaslužni su Ružica Šagolj, ravnateljica Glazbene škole Franjo Vilhar u Livnu i njezine učenice: Ružica Brešić, klaviristica, Antonija Kasalo, harmonikašica te sestre Marija i Anđela Bilić na gitari i flauti, kao i dojmljive recitatorice Nina i Dijana Tokić i Tereza Grgić. Bio je to pravi lirski, predjesenski pjesnički nokturno u toploj, ali prozračnoj livanjskoj večeri. Poetološka nit u organizaciji OMH u Livnu nastavit će se potkraj rujna predstavljanjem edicije Stoljeća hrvatske književnosti. (Goran Galić)

Orebić

U organizacije MH Ogranak Orebić 10. rujna održana je književna večer Srđana Duhovića i Fabijana Lovrića. Duhović je predstavio zavidno urađen DVD, interpretirajući slikom prirodne ljepote Korčule (Žrnova) u kojima je osobno govorio svoje pjesme, a recitirao je i nekoliko pjesama na sceni. Književnu večer otvorio je predsjednik orebićkog ogranka Ivo Maričić Đani, a o Duhovićevu stvaralaštvu govorio je Lovrić predstavivši i svoje ljubavne pjesme. Književna večer plod je manifestacije Kulturom protiv terorizma, koju je idejno pokrenuo Lovrić u Kninu 2001, na poticaj Ministarstva kulture, Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa te Sabora RH. (Anto Mišković)

Petrinja

U petrinjskoj Galeriji Krsto Hegedušić otvorena je 15. rujna 2011. izložba Ranjeni grad – Petrinja 1991. Izložba je postavljena u sklopu Dana sjećanja u kojima se cijeloga rujna obilježavaju petrinjska ratna stradanja iz 1991. Petrinja je iza Vukovara najveći grad koji je bio okupiran i drugi hrvatski grad koji je najviše razoren u Domovinskom ratu. Autori izložbe Domagoj Bernić i Vladimir Krpan koncipirali su izložbu u dva dijela. U prvom dijelu nalazi se stotinjak fotografija koje su snimili, najvećim dijelom u rujnu 1991, profesionalni fotoreporteri i građani Petrinje, a na njima su prikazana velika ratna razaranja koja su u gradu počinili srpski pobunjenici i agresori 2, 16. i 21. rujna 1991. U drugom dijelu izložbe prikazano je pedesetak fotografija hrvatskih branitelja iz 1991. i 1992. i dokumentarni film o ratnoj 1991. u Petrinji Dani za sjećanje autora Miroslava Jakovova, Hrvoja Bešlića i Vladimira Krpana. Izložba je popraćena prigodnim katalogom, a otvorio ju je Darko Dumbović, predsjednik Gradskog vijeća i Koordinacije udruga proisteklih iz Domovinskog rata.

Izložba Ranjeni grad – Petrinja 1991. projekt je OMH u Petrinji i doprinos obilježavanju i komemoraciji tragičnih rujanskih događaja 1991, a ostvarena je u suradnji s Udrugom dragovoljaca i veterana Domovinskog rata Ogranak Petrinja i POU Hrvatski dom Petrinja – Galerija Krsto Hegedušić. Izložba je otvorena do 3. listopada 2011. (Goran Galić)

Podstrana

OMH Podstrana u sklopu Podstranskog ljeta priredio je nekoliko uspješnih priredbi. Još uoči Sv. Ante, zaštitnika Podstrane, OMH Podstrana organizirao je treću smotru Ča pod Perun, skup pjesnika srednjodalmatinskoga čakavskog govornog područja, a tiskana je i istoimena zbirka pjesama. Nastupili su pjesnici i predstavili čakavski pjesnički izraz: Miro Rom (Podstrana), Maja Tomas, Igor Šipić, Joško Armanda i Ljubo Stipišić (Split), Silvija Buvinić (Brač), Miki Bratanić i Ičica Barišić (Hvar), Marina Čapalija (Drvenik), Joško Božanić (Komiža) i Velimir Pašara (Žirje). U glazbenom dijelu nastupila je mješovita klapa Slobodna Dalmacija. OMH Podstrana tiskao je i redovni 21. broj časopisa za kulturu i društvena pitanja Podstranska revija, a izdao je i knjigu Vila dalmatinskih planina Giuseppea Cinda, pretisak originala iz 1825. Knjigu je uredio i s talijanskoga preveo Tonko Maroević, a uz urednika na predstavljanju knjige sudjelovao je i Nedjeljko Mihanović.

Od glazbenih priredbi vrijedi istaknuti koncert sakralne glazbe Europski domaći i strani majstori, održan u crkvi Gospe u Siti. Najljepše skladbe duhovne glazbe izveli su Hrvojka Mihanović Salopek (orgulje), Mislav Salopek (violina) i Vesna Kovačić (sopran). Uoči Velike Gospe održana je i IX. smotra dalmatinskih klapa pod umjetničkim ravnanjem maestra Ljube Stipišića Delmate. (Zoran Jurišić)

Slavonski Brod

U povodu 300. obljetnice rođenja najvećega hrvatskog znanstvenika, isusovca Ruđera Boškovića, OMH Slavonski Brod i Državni arhiv u utorak 27. rujna s početkom u 19 sati organiziraju predavanje Stipe Kutleše Ruđer Bošković – izazov za naše vrijeme u dvorani Državnog arhiva u Slavonskom Brodu. Stipe Kutleša autor je opsežne monografije o Ruđeru Boškoviću (Tehnički muzej, Zagreb, 2011) i jedan je od najboljih poznavatelja njegova rada. Diplomirao je filozofiju i povijest na Filozofskome fakultetu te fiziku na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu, a magistrirao iz povijesti znanosti i doktorirao temom o prirodnoj filozofiji Ruđera Boškovića. Bio je zaposlen u Zavodu za povijest i filozofiju znanosti HAZU, a od 2002. radi na Institutu za filozofiju u Zagrebu. Predaje na zagrebačkom PMF-u, Hrvatskim studijima i na Filozofskome fakultetu Družbe Isusove u Zagrebu. (Goran Galić)