Vijenac 456

Matica hrvatska

Iz ogranaka

Goran Galić

Klanjec

U povodu sedamdeset druge godišnjice smrti velikoga hrvatskog slikara Otona Ivekovića (1869–1939) Ogranak MH u Klanjcu obišao je njegov obnovljeni grob u Parku zaslužnih Hrvata i Klanjčana i položio vijence i svijeće, ispunivši time dio godišnjega programa rada u kojem briga za kulturnu baštinu zauzima posebno mjesto. Uz okupljene matičare, događaju je prisustvovala i skupina znatiželjnih prolaznika i Klanjčana koji sa zanimanjem prate uređenje najvećeg i najvažnijega gradskog parka.

Obnova bivšega klanječkog groblja, danas velebnoga parka, traje od samih početaka hrvatske neovisnosti, ali je nakon početna zanosa utonula u san. Ogranak MH prošle je godine stoga pokrenuo obnovu najvažnijih grobova, među njima i slikara Otona Ivekovića te slavnoga preporodnog pjesnika i autora hrvatske himne Antuna Mihanovića. Na čelu s predsjednikom Ogranka Nikolom Filkom klanječki su matičari prikupili prva sredstva i na aktivnost potaknuli gradske čelnike, Županiju i Ministarstvo kulture te brojne druge donatore, zbog čega je gradski park iz dana u dan sve ljepši.

Konačno uređenje parka, s ogradom i prilaznim putovima i šetnicama, završit će najesen, kada će u Klanjcu biti priređena velika narodna svečanost u povodu l50. godišnjice smrti Antuna Mihanovića, a pod visokim pokroviteljstvom predsjednika Ive Josipovića. U sklopu svojih aktivnosti, Ogranak MH Klanjec Hrvatskim pravopisom autora Badurina–Marković–Mićanović nagradio je najbolje učenike osmih razreda osnovnih škola.


Mostar


Novi broj Motrišta, 59–60, glasila Matice hrvatske Mostar, donosi rukopis Tomislava Marijana Bilosnića te poeziju i prozu Tanje Bakić, Tomislava Kvesića, Ivana Vezilića, Ramiza Salihovića, Dražena Stojanovića i Alojza Pavlović u sklopu rubrike Književna radionica.


slika


U rubrici Učilište o Andriću i poeziji piše Ivan Lovrenović, Nihada Ibrišimović ističe Neke osobitosti upotrebe imperativa u romanu Vječnik, a Iva Beljan piše o očinstvu i identitetu. Prinose rubrici dali su i Stjepan Krasić, Mile Lasić, Stijepo Mijović Kočan, Fabijan Lovrić, Atif Kujundžić, Merima Omeragić, Goran Zovko, Ivan Anđelić. U Mozaiku pišu Jakša Fiamengo, Ivan Šuljić, Segor Hadžagić, a čitaonicu predstavljaju Mile Stojić, Diana Burazer, Ljiljana Tadić, Mladen Vuković, Pero Pavlović, Atif Kujundžić, Vesna Hlavaček, Željko Grahovac, Misijana Brkić-Milinković, Bojan Bogdanović, Marina Kljajo-Radić, Mato Nedić i Melida Travančić. Posljednji dio novih Motrišta prikaz je najvažnijih kulturnih događanja u Mostaru u prvoj polovici 2011.


Nova Gradiška


Svečana dodjela knjiga u izdanju Matice hrvatske najboljim učenicima osnovnih i srednjih škola Nove Gradiške i okolice priređena je 30. lipnja u prostorijama Ogranka MH u Novoj Gradišci na Trgu kralja Tomislava. U nazočnosti članova Predsjedništva Ogranka, roditelja i prijatelja učenika te predstavnika medija dogradonačelnica Ljepša Rakas Vujčić i predsjednik Ogranka Josip Ostić knjige uručili su najuspješnijim učenicima. Svečanost je glazbenim nastupom oplemenila Ida Ferković, učenica četvrte godine flaute Osnovne glazbene škole Učilišta Relković u Novoj Gradiški.


Orebić


U organizaciji Matice hrvatske Ogranak Orebić i Likovne udruge Smirjuha 16. srpnja 2011. otvorena je izložba radova Maslina na pijadestalu Dubravke Mijatović, rođene 1. travnja 1958. u Slavonskom Brodu. Zahvaljujući svestranosti i čestim putovanjima autorica je ostvarila vrijednu suradnju s umjetnicima različitih profila. Organizatorica je i idejni tvorac likovne kolonije u Trsteniku na Pelješcu.

Samostalnu izložbu Dubravka Mijatović posvetila je kćeri Ani-Matiji, a o njezinu je slikarstvu govorio Stanko Špoljarić, istaknuvši kako se autorica „prepustila slobodnom tijeku obrisa, zgusnutoj masi forme, neočekivanosti kadriranja te atipičnim kolorističkim sklopovima“. Autorica je izložila i minijature jedrenjaka od stakla, dajući tako simboličku krhkost prolaznosti vremena kroz gradivni materijal, ali i providnosti i nepredvidivosti snova u otkrivanju novih svjetova umjetničke kreativnosti.

Također u organizaciji orebićkog ogranka i Likovne udruge Smirjuha sljedećeg je dana, 17. srpnja, ispred prostora Likovne udruge Smirjuha održana i književna večer s književnikom Fabijanom Lovrićem, a u povodu trideset godina od izlaska iz tiska prve njegove knjige. Okupljene je pozdravio predsjednik Ogranka Ivo Maričić Đani, a o Lovrićevu pjesništvu i radu govorila je predsjednica Društva hrvatskih književnika Herceg-Bosne Marina Kljajo-Radić. Lovrić je u prvom dijelu čitao pjesme o moru, a zatim se vratio u početke svoga pjesničkoga rada i govorio o pjesmama nastalim potkraj sedamdesetih godina prošloga stoljeća. Prigoda je to bila i za darivanje, stoga je slikarica Dubravka Mijatović Lovriću darovala svoje ulje na platnu. Zbog oduševljenja okupljenih te iznimno uspješne i posjećene književne večeri dogovoren je ponovni susret s Lovrićem 3. rujna.


Subotica


U novom broju Klasja naših ravni (5–6, 2011), glasilu Ogranka Matice hrvatske u Subotici, poznati arhitekt Goran Martinović, koji već više godina živi u Mađarskoj i Hrvatskoj, u tekstu pod naslovom U prolazu, ili teško breme slatke prošlosti iznosi svoje viđenje stanovitih gradograditeljskih promjena koje su ostavile itekakav trag na licu Subotice. U povodu osamdeset pet godina od rođenja književnika, prevoditelja, pokretača časopisa Rukovet i urednika Lazara Merkovića, o njegovu stvaralačkom i kroničarskom radu pišu Milovan Miković, Jasminka Dulić, Stevan Mačković te Dragan Rokvić. Usklađenost života i rada naših podunavskih pisaca sa zakonitostima prosvjetiteljstva razmatra akademik Ante Sekulić, dok Andrija Kopilović piše o Bunariću – svetištu Majke Božje od Suza u Subotici. Jasna Melvinger nastoji utvrditi u kojoj se mjeri narodna književnost ocrtava u djelima Ilije Okrugića Srijemca. Pored toga u novom broju Klasja tiskana je poezija Lazara Franciškovića i Matije Molcera te nastavak iz neobjavljenoga romana Tomislava Ketiga Damin gambit, kao i prozni tekstovi Milivoja Prćića i Dragice Ušumović. Prikaze novih knjiga priredili su Đuro Vidmarović, Nevenka Nekić, Igor Šipić, Anđelko Mijatović, Smiljana Šunde i Naco Zelić. U rubrici posvećenoj hrvatskoj baštini ovog podneblja tiskan je novi nastavak rukopisa Antonije Čota-Rekettye iz bogate i nadasve poučne prošlosti Lemeša.


Trogir


Ogranak Matice hrvatske priredio je 12. srpnja u Muzeju grada Trogira – Galeriji Cate Dujšin Ribar – uspješno predstavljanje zbirke poezije Zapisi iz Salbunare, autorice Ivanke Mijić. U uvodnoj pozdravnoj riječi predsjednica Ogranka Matice hrvatske u Trogiru Fani Celio-Cega osvrnula se na izdanje grafičke mape iz 2007. istoga naslova za koju je grafike izradio autoričin suprug Matko Mijić, a koja je prethodila publiciranju zbirke. Pogovor je napisao Jakša Fiamengo, a Ivanka Mijić u zbirci je umjesto životopisa istaknula: „Čitam poeziju. Pišem poeziju. Živim poeziju. Odavno.“ Na tom tragu, u večeri predstavljanja, ova je poezija uistinu predstavila sebe samu. Stihove su govorili istaknuti dramski umjetnici Anja Šovagović Despot i Dragan Despot uz glazbenu pratnju Josipa Dragnića. Njihov poetsko-likovni iskaz, zahvaljujući odličnoj izvedbi spomenutih glumaca i gitarista, zasjao je na doličan način.

Zapisi iz Salbunare trinaesti su svezak Knjižnice Ogranka Matice hrvatske u Trogiru. Uredništvo potpisuju: Fani Celio Cega, Daniela Kontić-Strojan, glavna urednica, Matko Mijić (ujedno autor crteža) i Ivan Pažanin.


Vijenac 456

456 - 8. rujna 2011. | Arhiva

Klikni za povratak