Vijenac 453

Druga stranica

Nagrada Krležina fonda dodijeljena Petru Gudelju

Pjesniku zemlje i krša

Sonja Batinić

U povodu obilježavanja Krležina 118. rođendana 7. srpnja, pjesniku Petru Gudelju u Društvu hrvatskih književnika dodijeljena je bijenalna nagrada Fonda Miroslav Krleža. Sagledavajući produkciju hrvatske književnosti iz godina 2009. i 2010, prosudbeno povjerenstvo u sastavu Milan Mirić – predsjednik, Ivan J. Bošković, Ivan Božičević, Darko Gašparović i Strahimir Primorac, odlučilo je ove godine nagradu dodijeliti Gudelju za knjigu pjesama Duša tilu objavljenu 2010. u nakladi V.B.Z.-a. Kako stoji u obrazloženju nagrade, „riječ je o autoru koji slovi kao atipična, apartna, pobočna, neprispodobiva figura u suvremenom hrvatskom pjesništvu. Hrvatska književna javnost dugo je bila zatvorena, distancirana, negostoljubiva prema tom pjesniku koji je živeći, pišući i objavljujući tridesetak godina u Beogradu fizički bio udaljen od matice hrvatske književnosti, ali mu je baština hrvatskoga pjesništva bila stalnim kreativnim ishodištem.“


slika


U zbirku Duša tilu Gudelj je uvrstio 250 pjesama, a u jednoj od njih kazuje da ga zanima, privlači i nadahnjuje sve „što je divlje“ i što se „ne može pripitomiti“. Kako u predgovoru knjizi piše njezin urednik Ervin Jahić, „Petar Gudelj pjesnik je zemlje i krša, mita i povijesti, zatočen između vila i hajduka, između vukova i legendi, pjesnik čudesnih arhetipova i animističko-arhajskoga viđenja“. Otkad piše, Gudelj je nadahnut dinarsko-sredozemnim područjem, posebice zavičajnom Imotom i Biokovom. „Draže mu je osluškivati kako se nad Biokovom tuku gromovi negoli slušati banalne i prazne ljudske priče i razgovore.“

Prilikom dodjele Nagrade, Gudelj je istaknuo je kako su mu najveća nagrada bila Krležina djela koja su u njemu, kada ih je počeo čitati sa šesnaest godina, pobudila uzbuđenje, ali i pobunu, koja na neki način još traje.

Nagrada Fonda Miroslav Krleža osnovana je prije dvadeset i pet godina, a prvi dobitnik bio je akademik Ivan Aralica. Od 1986. dodijeljeno je šest nagrada za prozna djela, romane, pripovijetke i memoare, dvije nagrade za pjesničke zbirke, dvije za dramske te sedam za književnopovijesna, esejistička i studijska djela, od kojih su tri bila posvećena istraživanju i popularizaciji Krležina stvaralaštva.

Petar Gudelj treći je pjesnik koji je dobio Krležinu nagradu, nakon Slavka Mihalića 1988. i Nikice Petraka 1997. Rođen je 1933. u selu Podosoje blizu Vrlike. Školu je pohađao u Mostaru i Sarajevu, a komparativnu književnost diplomirao na Filozofskom fakultetu u Beogradu. Objavio je dvadesetak knjiga pjesama, uvršten je u antologije poezije i pjesama u prozi, a napisao je mnogobrojne scenarije za dokumentarne filmove. Prošle godine ovjenčan je Goranovim vijencem.


Vijenac 453

453 - 14. srpnja 2011. | Arhiva

Klikni za povratak