Prvi slavenski vlasnici prezimena

U četvrtak 16. lipnja Književni klub Matice hrvatske nastavio je s održavanjem mjesečnih književnih susreta. Kao i prošle sezone i ove će godine u Književnome klubu gostovati vrsni hrvatski književnici i jezikoslovci, s kojima će se razgovarati o njihovu stvaralaštvu. Cilj je Kluba široj publici približiti pisce starijeg i mlađeg naraštaja te ponuditi stručan, kritički i teoretski, razgovor s autorom, koji bi se vodio problemima karakterističnim za dotični opus.

Na posljednjem susretu Kluba gostovao je akademik Petar Šimunović, vodeći hrvatski onomastičar i dijalektolog – jedan od najistaknutijih hrvatskih jezikoslovaca. Akademik Šimunović je u suautorstvu s Franjom Maletićem izradio kapitalno djelo Hrvatski prezimenik, a o nastanku i razvoju hrvatskih imena i prezimena razgovarao je s voditeljem susreta, akademikom Stjepanom Damjanovićem.

Kako je na početku napomenuo akademik Šimunović, Hrvati su prvi slavenski narod koji je imao svoja prezimena. Zabilježena u 12. stoljeću, ta su prezimena nastala od nadimaka poput Zlurad, Bogobojša i Varikaša te su se s vremenom ustalila i postala nasljedna. Kao ključan trenutak u oblikovanju imena akademik Šimunović je istaknuo primanje kršćanstva, premda treba imati na umu da su važni čimbenici kod postanka imena bili i mitologija i magija iz pretkršćanskog razdoblja.

Uspoređujući onomastiku hrvatskog i srpskog jezika, Šimunović je ključnim naveo crkveni raskol 1054. do kojega je repertoar imena u tim jezicima bio gotovo isti. No, nakon raskola u srpsku su onomastiku ušla imena iz hebrejskog i grčkog jezika. Za razliku od toga u hrvatskome su snažan utjecaj ostavila imena iz zapadnoga kulturno-civilizacijskoga kruga.

A o zanimljivoj povijesti hrvatskih prezimena govori i činjenica da su Hrvati jedini narod u Europi kojemu je najčešće prezime – Horvat – nastalo prema etnonimu. To je prezime, koje samo kod nas broji preko dvadeset tisuća nositelja, iznimno rašireno i u Mađarskoj, Slovačkoj i Sloveniji što dovoljno govori o raseljenosti hrvatskoga stanovništva, zaključio je akademik Šimunović.