Hrvatski prevoditeljski uspjeh

Prije šesnaest godina obilježena je 400. godišnjica smrti velikoga talijanskog pjesnika, Torquata Tassa, rođena u Sorrentu 1544. U Italiji se najviše pozornosti slavnomu pjesniku posvećuje u njegovu rodnome gradu te u Bergamu, odakle potječe obitelj Tasso. Ni nakon toliko stoljeća Tassova slava, kao ni njegova djela, nisu pali u zaborav. Tomu u prilog govori i činjenica da se odnedavno u prijevode njegova najpoznatijeg spjeva, Oslobođenog Jeruzalema, na mnogobrojne svjetske jezike, može ubrojiti i hrvatski prepjev. Autor je hrvatskog prijevoda akademik Mirko Tomasović, ugledni sveučilišni profesor, književnik i prevoditelj, a prijevod je objavila Matica hrvatska. O tome ovih dana pišu i talijanski mediji: „Tomasovićevo djelo pridonijelo je još čvršćoj povezanosti između Torquata Tassa i Hrvatske“ (A. S., Il Mattino, 29. svibnja 2011); „Prisjećamo se da je prva Aminta na svijetu (pastirska igra Torquata Tassa, op. a.) tiskana na hrvatskom u izdanju braće Domenica i Gianbattiste Guerra iz Venecije, a zaslugom rektora Sveučilišta u Padovi, Dominka Zlatarića, izašla je 3 mjeseca prije talijanskog izdanja. Veza između Hrvatske i Tassa još je ojačala s posljednjim prijevodom remek-djela sorentinskog Pjesnika“ (Nino Cuomo, Agora`della Penisola Sorrentina, 4. lipnja 2011).

U svome radu, koji je započeo još 2005, prof. Tomasović susreo se s mnogobrojnim teškoćama, prije svega zbog razlike u versifikaciji: talijanski jedanaesterac, za razliku od hrvatskoga, može imati i više od jedanaest slogova.

U kolovozu 1995, kada se u cijelom svijetu obilježavalo četiri stoljeća od Tassove smrti, i Hrvatska je dala svoj doprinos. Akademik Mirko Tomasović priredio je Antologiju hrvatskih prijevoda, u koju je uključio nekoliko Tassovih soneta i madrigala, a u Dubrovniku se potkraj godine održala dvodnevna konferencija o Tassu i njegovim djelima, na kojoj su izlagali najpoznatiji svjetski književni stručnjaci.

Prva tri pjevanja Oslobođenog Jeruzalema na hrvatskom objavljena su 2007. u mjesečniku Forum Razreda za književnost Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Taj je prvi dio Tomasovićeva prepjeva, u iščekivanju njegova dovršetka, 2009. izašao i u časopisu Studi Tassiani Sorrentini, koji svake godine objavljuje predavanja što se održavaju u rodnome gradu velikog pjesnika. Sada se u međunarodnoj biblioteci Tassovih djela tako s punim pravom našla i Hrvatska.