Pripreme za nove izazove

Proteklu je sezonu naš središnji i najstariji orkestar proveo u naglašavanju svoje dugovječnosti. Pod naslovom 140 godina vrhunske glazbe i uz geslo Jedan orkestar – bezbroj glazbenih doživljaja Zagrebačka filharmonija dostojno je uz mnoštvo uglednih gostiju među solistima i dirigentima proslavila okruglu obljetnicu kao jedan od najstarijih europskih orkestara koji istodobno bilježi i povijest orkestralnog muziciranja u Hrvatskoj.

Dmitrij Kitajenko umjetnički je savjetnik naredne sezone, a možda i ...?

Sezona je vrvjela zanimljivim programskim konceptima, koji su uz bravurozne instrumentaliste u koncertantnim točkama donosili i novitete iz istraživačke radionice muzikologa Davora Merkaša, koji neumorno traga za zaboravljenim i nepoznatim djelima Borisa Papandopula te svoja otkrića priređuje upravo za prve izvedbe naših Filharmoničara. Kontinuirano se usto dvije godine obilježavaju obljetnice velikog simfoničara Gustava Mahlera, s čijim je glazbenim krajolikom vezan i ovaj dio Hrvatske, koji je u njegovo vrijeme bio dio iste, Austro-Ugarske Monarhije. Godine 2010, kada se ispunjavala 150. obljetnica rođenja, započelo je izvođenje njegovih simfonija, koje će kulminirati 4. srpnja ove, 2011, kada se nastavkom cijeloga ciklusa Mahlerovih simfonija obilježava stogodišnjica skladateljeve smrti. Toga će dana, kako najavljuju plakati po gradu, u zagrebačkoj Areni zazvučati Mahlerova Simfonija tisuće (8. simfonija) i povezati dva orkestra (Zagrebačku i Slovensku filharmoniju) te petnaestak slovenskih i hrvatskih zborova, a tim megaspektaklom u kojemu sudjeluje više od 1100 izvođača ravnat će jedan od prvih svjetskih dirigenata, ruski maestro Valerij Gergijev. Uoči posljednjega koncerta u sezoni, na kojemu je Mahlerovom 2. simfonijom, Simfonijom uskrsnuća, ravnao još jedan proslavljeni ruski maestro Dmitrij Kitajenko, Filharmonija je pozvala građane da joj se pridruže u novoj sezoni s mnoštvom programskih osvježenja.

Višegodišnji problem nepostojanja šefa dirigenta, koji je izazivao kvalitativne oscilacije izvedbi, čini se da je nadomak rješenju, jer jedan je od ozbiljnijih kandidata upravo maestro Kitajenko, koji je sa svojih sedamdeset godina života u punoj snazi izvođačke umjetničke kreativnosti. Njegov svjetski ugled mogao bi Filharmoniju vratiti na globalnu kartu glazbene scene, gdje je ona nekoć bila, kad ju je predvodio legendarni maestro Lovro pl. Matačić.

Kitajenko je kao umjetnički savjetnik kreirao koncertnu sezonu orkestra u kojoj su uobičajeni Crveni, Bijeli i Plavi ciklus (Vatra, Eter i Voda) upotpunjeni dvama novima (Regionalni ciklus – Zemlja i Zvjezdani ciklus – Zrak). Pritom Bijeli ciklus (Eter) obuhvaća pet programa duhovne glazbe te prigodne koncerte za Sve svete, Božić, Korizmu, Majčin dan i Tijelovo. U Crvenom i Plavom ciklusu pred orkestrom se izmjenjuju Kitajenko, Dešpalj, Repušić i Marriner, na čak dva koncerta nastupa Ivo Pogorelić i na po jednom jednako bravurozni pijanisti Boris Berezovski i Simon Trpčeski. Koncert s Brucknerovom 8. simfonijom u sjećanje na Matačića povjeren je legendarnom hrvatskom dirigentu svjetskoga glasa Berislavu Klobučaru, koji se nakon dugo vremena vraća dirigiranju.

U Regionalnom ciklusu (Zemlja) Filharmoničari razmjenjuju programe sa Slovenskom i Beogradskom filharmonijom ili predstavljaju koncerte s kojima će gostovati po regionalnim središtima. Zvjezdanim ciklusom (Zrak) otvaraju se popularnim stilovima i gostima kao što su Denyce Graves, Maksim Mrvica i Nina Badrić nadaju se privući neku novu, mlađu publiku, koja bi nakon što jednom uđe u Lisinski mogla poželjeti doći i na koncerte drugih ciklusa. Živa komunikacija s općim građanstvom na subotnjim špicama ili u šoping-centrima, gdje svakog vikenda orkestar promovira novu sezonu i uz svirku dijeli letke prolaznicima, mogla bi uroditi plodom i doista znatno proširiti krug ljubitelja orkestralne glazbe.