Vijenac 451

Književnost

Književni globus

Iva Krtalić Muiesan

Umro Jorge Semprún

ŠPANJOLSKA – Pisac, intelektualac i borac za demokraciju Jorge Semprún umro je u Parizu u 87. godini.


slika


„Semprún je već ušao u povijest kao jedan od najvećih demokrata Europe i Španjolske“, izjavio je u povodu piščeve smrti španjolski premijer José Luis Rodríguez Zapatero. Rođen 1923. u obitelji diplomata, Semprún je s roditeljima 1936, na početku Španjolskoga građanskog rata, emigrirao u Pariz. Kao mladić pridružio se francuskom pokretu otpora i 1943. kao devetnaestogodišnjak deportiran je u koncentracioni logor Buchenwald. Iskustvo je obradio u više knjiga, jedna od njih je Pisanje ili život. Nakon rata pridružio se španjolskim komunistima u egzilu, čije je akcije protiv Francove diktature koordinirao pod pseudonimom Federico Sánchez. Godine 1964. isključen je iz Komunističke partije, s čijim se smjernicama više nije slagao. Knjiga Autbiografía de Federico Sánchez, u kojoj je opisao to razdoblje, bila je njegovo prvo djelo na španjolskom, inače je uglavnom pisao na francuskom, primjerice roman Druga smrt Ramóna Mercadera, za koji je 1969. dobio angradu Femina ili Kakva lijepa nedjelja!. Potkraj osamdesetih Semprún se vratio u Španjolsku, gdje je tri godine bio ministar kulture u vladi Felipea Gonzáleza. Napisao je i više scenarija, primjerice za Oscarom nagrađen Z Constantina Costa-Gavrasa o grčkoj vojnoj dikaturi.


Alžirac Sansal dobitnik Mirovne nagrade


NJEMAČKA – Alžirski pisac Boualem Sansal dobitnik je Mirovne nagrade 2011. Njemačkoga knjižarskog saveza.

Kako je javljeno iz žirija, nagradom se želi dati i znak potpore demokratskim pokretima u sjevernoj Africi. Sansal je 1999. pod dojmom građanskog rata u Alžiru u Francuskoj objavio prvi roman Le serment des barbares. Zbog kritike na račun predsjednika Abdelaziza Bouteflike otpušten je iz državne službe, a danas je jedan od rijetkih intelektualaca koji su ostali u zemlji i nastavljaju s javnom kritikom političkih i socijalnih uvjeta. Objavio je još nekoliko romana, politički dnevnik Journal intime et politique te tekst Poste restante: Alger: Lettre de colčre et d’espoir ŕ mes compatriotes, nakon čega su njegove knjige u Alžiru zabranjene. Čuvena njemačka nagrada za kulturu, vrijedna 25.000 eura, predaje se od 1950. na kraju Frankfurtskog sajma knjige 16. studenoga. Lani ju je dobio izraelski pisac David Grossman.


Nagrada Princa od Asturije Leonardu Cohenu


ŠPANJOLSKA – Kanadski pjesnik i pjevač Leonard Cohen dobitnik je španjolske nagrade Princa od Asturije za književnost.

Kako je obrazložila Zaklada koja predaje nagradu vrijednu 50.000 eura, 76-godišnji Cohen jedan je od najutjecajnijih autora našeg vremena, a „njegove pjesme dubinom i ljepotom istražuju velika pitanja čovječanstva“. Cohen je prije svega poznat po pjesmama poput Suzanne, First we take Manhattan ili Hallelujah, ali ovu nagradu dobiva prije svega za književne tekstove, među njima Flowers for Hitler (1964) ili Book of Longing (2006). Nagrada Princa od Asturije predaje se svake godine u osam kategorija i jedna je od najuglednijih nagrada španjolskoga govornog područja. Svečanost predaje održat će se najesen u Oviedu. Među dosadašnjim su dobitnicima Günter Grass, Mario Vargas Llosa i Arthur Miller.


Island predstavio nastup u Frankfurtu


NJEMAČKA – Ovogodišnja zemlja gost Frankfurtskog sajma knjige, Island, prezentirat će se kao nacija knjige, a usporedno s nastupom na njemačkom će se tržištu pojaviti gotovo 180 novih prijevoda islandskih naslova.

Kako je najavio direktor organizacijskoga tima Halldór Gudmundsson, Island nastup želi iskoristiti da bi se predstavio kao nacija književnosti. Svaki od oko 318.000 Islanđana u prosjeku kupi osam knjiga godišnje, a po glavi stanovnika ondje se izdaje dvostruko više knjiga nego u drugim nordijskim zemljama. U Frankfurt najesen stiže tridesetak islandskih pisaca, među njima poznati autori kriminalističkih romana Arnaldur Indridason i Yrsa Sigurdardóttir, kao i ovogodišnji dobitnik Nordijske književne nagrade Gyrdir Aliasson. Zemlja gost Frankfurta sljedeće godine bit će Novi Zeland, koji „nudi kulturno iskustvo izuzetnog intenziteta“, kako je rekao šef Sajma knjige Juergen Boos.


Vijenac 451

451 - 16. lipnja 2011. | Arhiva

Klikni za povratak