Bez senzacija

Iza nas je još jedno dobro izdanje Animafesta, koje kvalitetom ipak zaostaje za onim otprije dvije godine

Pod ravnanjem novoga umjetničkog direktora Daniela Šuljića jedan od vodećih svjetskih festivala animiranoga filma, zagrebački Animafest, zaključio je 21. izdanje dodjelom nagrada u glavnom natjecateljskom programu. Tročlani žiri koji su sačinjavali Paul Driessen, nizozemsko-kanadski klasik animiranoga filma, zatim David Silverman, jedan od autora kultne američke animirane serije The Simpsons, i hrvatska ilustratorica Dunja Janković glavnu su nagradu dodijelili filmu Moj pas Tulip američkoga autora Paula Fierlingera. Moj pas Tulip govori o sredovječnom Britancu (glas mu je dao čuveni kanadski glumac Christopher Plummer) koji spasi njemačku ovčarku, nakon čega njih dvoje postanu blisko povezani. Napravljen prema memoarskoj prozi J. R. Ackerleyja film je topla priča o odnosu čovjeka i životinje, prožeta brojnim komičnim scenama te ostvarena uz pomoć nekoliko animacijskih stilova.

Posebno priznanje žirija dodijeljeno je najskupljem švedskom animiranom projektu dosad, filmu Metropia autora Tarika Saleha. Znanstveno-fantastični triler smješten je u blisku budućnost u kojoj je Europi ponestalo nafte, a cijeli je kontinent povezan sustavom podzemne željeznice u vlasništvu iste kompanije, a glavni junak filma pokušava saznati istinu o sebi i bližnjima, što će ga dovoditi u situacije opasne po život. Unatoč visokoj produkciji, film je osrednje ostvarenje spora ritma i bezlične računalne animacije.

Posljednja nagrada žirija, ona za najbolji projekt u razvoju nazvana Zlatni Zagreb, pripala je britansko-mađarskoj koprodukciji The Jungle autora Tibora Banoczkog temeljen na istoimenom romanu Uptona Sinclaira. Na samu kraju festivala od strane publike nagrađen je francuski film Kerity, kuća bajki Dominiquea Monférya, bajkovito ostvarenje sjajne animacije u kojem jedan od glasova daje i Jeanne Moreau.

Što se tiče filmova izvan konkurencije, istaknuo se film Iluzionist francuskoga autora Sylvaina Chometa, zagrebačkoj publici poznata kao autora Trojki iz Bellevillea (Les triplettes de Belleville). Kao i u svom prethodnom ostvarenju, Chomet i ovaj put gotovo bez dijaloga, uz pomoć glazbe i gega, ostvaruje izvrsno djelo vrhunske animacije. Film je nastao prema nikad realiziranu scenariju francuskog redatelja i glumca Jacquesa Tatija i pokazao se kao najbolja moguća posveta velikanu francuske kinematografije.

Od ostalih filmova treba spomenuti hrvatski film Dugu našega proslavljenog autora Joška Marušića, napravljena prema pripovijetkama Duga i Alkar Dinka Šimunovića i prikazana u programu Velika panorama. U istom je programu na zatvaranju festivala prikazan i film Preživjeti život (teorija i praksa) češkoga nadrealističkog klasika Jana Švankmajera. Autorovim riječima opisano kao psihoanalitička komedija, to je ostvarenje unatoč zanimljivim detaljima tek donekle uspjelo jer pati od repetitivnosti i ponovno dokazuje da se Švankmajer znatno bolje snalazi u kratkim formama.

Novo je vodstvo Animafesta ove godine organiziralo vrlo dobar festival s nekoliko iznadprosječnih ostvarenja. Doduše, nijedno od njih ne približava se filmovima s posljednjega dugometražnog izdanja, naslovima kao što su Valcer s Bashirom Arija Folmana i Mary i Max Adama Elliota. Kao jedan od problema ističe se i to što neki od prikazanih filmova dolaze poprilično kasno pred hrvatsku publiku. Tako je primjerice pobjednički film prikazan u Annecyju u lipnju 2009, a također nagrađena Metropia na venecijanskom filmskom festivalu u rujnu iste godine. To će nužno voditi spajanju dugometražnog i kratkometražnog izdanja festivala kako bi se navedeno kašnjenje smanjilo barem za godinu dana. Zasad, iza sebe imamo još jedno dobro izdanje Animafesta s nekoliko kvalitetnih i djelomice inovativnih radova.