Žmegač u Karlovcu predstavio novu knjigu

Karlovački ogranak Matice hrvatske 12. svibnja 2011. organizirao je u Gradskom kazalištu Zorin dom tribinu na kojoj su predstavljena dva najnovija književna djela Viktora Žmegača: Prošlost i budućnost 20. stoljeća. Kulturološke teme epohe (MH, 2010) i SMS eseji (Profil, 2010).

Pred prepunom bočnom dvoranom na tribini su sudjelovali Viktor Žmegač, Tonko Maroević i Zdravko Zima, a na samu početku večer je glazbeno začinila Radmila Bocek, koja je, uz klavirsku pratnju Ognjena Gravore, nadahnuto izvela Pjesmu Mjesecu iz opere Rusalka, oduševivši pritom i zahtjevne goste.

O knjizi Prošlost i budućnost 20. stoljeća, analizirajući svaki od osamnaest kanonskih tekstova prošloga vijeka u izboru Viktora Žmegača, govorio je teorijski i kritički iscrpno, sustavno, a povremeno i vrlo osobno, Tonko Maroević.

Zdravka Zimu, u kratkoj početnoj digresiji, Karlovac je nadahnuo da naglasi značenje i prinos Karlovčanina Stanka Lasića u književnom, intelektualnom i kulturnom životu kako Hrvatske tako i njega osobno.

Predstavljajući potom knjigu SMS eseji, naglasio je da se ona kratkoćom forme, lakoćom pisanja, živahnim stilom i neobaveznošću teme može učiniti kao odmak od Žmegačevih kapitalnih, erudicijom i preciznim znanstvenim aparatom pisanih knjiga.

Ali u tim se beletrističkim, često anegdotalnim i ironijom nabijenim zapisima-kozerijama prepoznaje isto ono ezoterično znanje pronicava i suptilna promatrača svakodnevice, tako sustavno izloženo u „ozbiljnim“ esejima o kulturološkim i filozofskim djelima epohe.

Kratko prisjećanje na povijest nastajanja knjige Prošlost i budućnost 20. stoljeća Viktor Žmegač je na kraju podijelio s karlovačkom publikom otkrivši joj kako se prva ideja o portretiranju stoljeća na temelju kanonskih tekstova javila još 1964. na slavnim Adornovim predavanjima koja je u Njemačkoj pohađao. Još tada Žmegač je izradio svoj prvi nacrt najvažnijih djela 20. stoljeća. Nakon punih četrdeset godina, motiviran sličnim izdanjem što ga je slučajno ugledao na policama neke njemačke knjižare, ponovno je posegnuo za svojom listom.

Tako hrvatski književni sladokusci, zahvaljujući nizu slučajnosti i Žmegačevoj znanstvenoj akribiji, nisu ostali zakinuti za još jedno kapitalno djelo hrvatske kulture. Pročitavši i dva teksta iz zbirke SMS eseja, Žmegač je zaključio iznimnu karlovačku kulturnu večer.

I na kraju valja reći da je predstavljanje uredila i vodila Neda Omrčen, koja izborom gostiju, pripremljenošću, kultiviranošću i ljepotom govora i nastupa nameće i održava visoke kriterije Matičinih karlovačkih tribina.