Ogranci

U sklopu obilježavanja Dana općine Čitluk, u Galeriji kluba Matice hrvatske priređeno je otvaranje izložbe skulptura akademskog kipara Ilije Skočibušića (Tomislavgrad, 1981).

Izložbu je otvorio generalni konzul Republike Hrvatske u Mostaru Velimir Pleša. O umjetničkom stvaralaštvu i izložbi Ilije Skočibušića govorio je fra Vendelin Karačić, voditelj Likovne akademije u Širokom Brijegu. „Lakoća i brzina kojom stvara – bilo da modelira u podatnoj glini, bilo da kompozicije ili figure pravi od lima i priručnih, nerijetko odbačenih materijala – očigledno govori o Skočibušićevoj samonikloj ili baštinjenoj spontanosti. Skočibušić projektima pristupa trijezno, polazeći od spoznajno-informacijskih i emocionalnih činjenica, prokuhavajući ih u sebi, te spontano svoj unutarnji svijet unosi u kiparska djela. U dosadašnjim Skočibušićevim radovima prevladavaju sakralni motivi, što je razumljivo s obzirom na umjetnikovu intimu koja je duboko prožeta vjerom i zaokupljena sv. Franjom Asiškim kao uzorom“, kazao je fra Vendelin.

U velikoj dvorani Kulturno-informativnog centra Čitluk predstavljene su knjige Spomenik izdaji Joška Čelana i Mirkove priče fra Miljenka Miće Stojića. O tim vrijednim izdanjima govorili su Andrija Stojić, Krešimir Šego, fra Miljenko Mića Stojić i Joško Čelan.

Na početku programa nazočne je pozdravio predsjednik Ogranka Matice hrvatske u Čitluku Andrija Stojić, koji je predstavio autore izdanja te naglasio njihovu vrijednost.

„Knjiga Joška Čelana, uglednog splitskog novinara, osebujan je prilog životopisu splitskog novinara i scenarista Miljenka Smoje, ali i kronologija burnih političkih sukoba u splitskom i hrvatskom novinarstvu u posljednjih 50 godina“, kazao je Stojić. Predstavljajući knjigu Mirkove priče, književnik Krešimir Šego je kazao: „Mirkove priče ispričane su stilom i jezikom svojstvenim ovom autoru, čisto, razumljivo djetetu, rekao bih kristalima koji čine djetinji svijet zasvagda čistim, anđeoskim. Miljenko suvereno vlada temom prošlosti i sadašnjosti, zemaljskog i duhovnog. Antologijske stranice, poput priče Suza, nenametljivo uče o ljudskom, svagdašnjem, o tome da smo svi slični i pozvani činiti dobro. Plijeni svježina Mirkovih priča, kratkih zapisa stopljenih u jedinstvenu cjelinu, njihov jezik, blagost i ljubav spram djeteta kojem su napisane.“

SAMOBOR

Dvadeset i šestog svibnja u Gradskoj knjižnici održana je promocija romana Jurski krš poznatoga samoborskog liječnika internista i člana Ogranka Matice hrvatske u Samoboru Janka Dimnjakovića. Autor, gradskoj književnoj publici dosad poznat po pjesničkom stvaralaštvu, ovaj put koristi se vještinom pisanja i bogatom erudicijom da bi predstavio zanimljiv prozni uradak, mješavinu nekoliko književnih žanrova kojima na svoj osobit duhovit način daje refleksiju na aktualne svjetske književne trendove.

Knjigu je, uz autora, predstavila Nevenka Imbrec.

STOLAC

Stolački ogranak Matice hrvatske 17. se svibnja predstavio u Grudama na manifestaciji Uskrs s Maticom hrvatskom u Grudama. U „obiteljskoj“ atmosferi posjetitelji su imali priliku pogledati kratki film koji govori o Stocu i običajima mještana toga kraja. U jednosatnom druženju predstavljena je knjiga Željka Raguža Već viđeno.

Osim Raguža na predstavljanju su govorili Mladen Bošković, predsjednik Ogranka u Stocu, Stjepan Bošković, načelnik općine Stolac, Petar Majić iz Matice hrvatske u Grudama, a u glazbenom dijelu nastupili su i učenici Osnovne glazbene škole Grude.

UMAG

Po treći je put u organizaciji Ogranka Matice hrvatske Umag proveden natječaj za najbolji školski uradak. Na natječaj je kroz filtre škola Bujštine prispio 71 rad, a tročlana prosudbena komisija odabrala je najbolje. Svečanost podjele nagrada održala se u malom istarskom gradiću Oprtlju, u kojem je još daleke 1887. ta najstarija hrvatska udruga imala povjerenika. Nagrade u obliku knjiga Matice hrvatske uručio je dopredsjednik Matice hrvatske Stjepan Sučić, koji je još jednom upozorio na važnost knjige u obrazovanju mladih.

Ogranak Matice hrvatske u Umagu ovogodišnji je laureat. Za dugogodišnji rad Ogranak je nagrađen godišnjom nagradom Grada Umaga za 2011. Osnovan još daleke 1966. kao pododbor, u dugogodišnjem radu ističe se izdavačkom djelatnošću i jedan je od najaktivnijih u Istri. Ono što je važno jest to da je to prvi Ogranak u Istri koji je primio ovakvu nagradu. U obrazloženju za dodjelu nagrade između ostalog je navedeno da je Ogranak izdao petnaest godišnjaka Zbornika Bujština, dvadesetak naslova knjiga autora iz Bujštine, priređuje kulturne priredbe i čuva narodnu tradiciju kraja, a nosilac je i proslave stogodišnjice od otvaranja prvih škola na hrvatskom jeziku na području Bujštine. Nagradu je u ime Ogranka primio predsjednik Stelio Prodan.

Nika Štriga

VIS

U gradu Visu 5. svibnja organizirana je posebna svečanost vezana uz obilježavanje velikih jubileja: 130 godina djelovanja Matice hrvatske na otoku Visu te 20 godina od obnove Ogranka MH. Dobro posjećenu skupu koji je održan u Gradskoj knjižnici i čitaonici pridružili su se i gosti iz Središnjice: potpredsjednik MH i tajnik za ogranke Stjepan Sučić i poslovni tajnik August Turina, a pročitan je i brzojav s čestitkama i potporom kustosa Viške zbirke Issa Borisa Čarge. O jubilejima i djelovanju Ogranka govorili su vrlo emotivno njegova predsjednica Dobrila Cvitanović kao i potpredsjednik Stjepan Sučić. On je nazočima rekao da predsjednik MH Igor Zidić šalje pozdrave iz Zagreba, uz poruku: „Čuvajte Vis, svoju baštinu i identitet. Vis je osobiti čuvar jezika, pomorskih tradicija i onog najljepšeg što imamo na našem moru.“ Nastavio je: „I danas nam je potrebno puno stvaranja na polju kulture, što više kreativnog stvaranja. I ovaj viški ogranak, kao i cijela Matica hrvatska, okupljaju najbolje. Hvala vam na svemu što radite, ova Hrvatska zora je zora koja svitli i ne boji se mraka. A svjetlo knjige nije časovita utjeha...“ Zahvaljujući što je Ogranak sjajno prihvatio skup pridodoslovaca, još je rekao: „Veselimo se večeras, jer nas svako dobro veseli. Oni koji su večeras ovdje i koji sudjeluju u radu MH večeras će biti bogatiji...“ I zaista je bilo tako, posebno radi sjećanja na boravak predsjednika MH Vlade Gotovca u Visu 30. travnja 1992. Prikazan je film o tom događaju. Profesor Ivan Belanić pročitao je ulomke iz Gotovčeva slavnog govora (jer je tonska snimka nažalost nerazumljiva), kad je okupatorima koji su s brodovima ondašnje JNA bili u luci poručio: „Otvorite sve prozore ovoga hrama (Hrvatskoga doma, op. a.) hrvatske kulture, neka svi, pa i oni na brodovima, čuju, da se ovdje živi i brani Hrvatska.“ Posebno je emotivno bilo i sjećanje na dugogodišnju predsjednicu viškoga ogranka, profesoricu Anu Linčir, koja je s pravom tvrdila da se „Hrvatska i kulturom brani“, zatim na don Vojka Mardešića, Jozu Ivičevića, glavnog tajnika Matice hrvatske, i druge. Pročitan je i tekst hrvatskoj književnika Ranka Marinkovića, o tome kako je rastao uz knjige Matice hrvatske i kako su ga one potaknule na književno stvaranje. A to je pismo uputio predsjednici Ani Linčir.

Posebno je uspješno početkom svibnja u Visu na toj dvosatnoj svečanosti riječi i stvaralaštva bilo predstavljanje najnovijega broja Hrvatske zore, 56. po redu. Neke su priloge čitali mladi, a sjajno je primljen Velimir Mratinić – govorio je svoju pismu Moj kumpare posvećenu uspomeni Ive Radića te zapjevao Moja lanterna, pa s njime Gusarice i cijela dvorana... Sjajno! Potresno, mnogi su plakali – za Trogirkom i svim takvim Višanima, a ima ih mnogo, koji vole svoj zavičaj, polja, otok... Kad smo već spomenuli klapu Gusarice, kažimo da su bile sjajne, a nastupio je i crkveni zbor Gospe od Spilica, dok je publiku posebno razgalio Siniša Brajčić Rošo. Iako se promocija odužila, pitao je: Može li još deset minuta? Pa je nadahnuto izveo ulomke iz svoje legendarne Veje! Uvijek s nekim novim detaljem i uz prave ovacije. A izbor je to sjajne knjige koju valja ponovno tiskati – Libra viškiga jazika!

U programu su uz autoricu ovoga teksta sudjelovali Anela Borčić, Seka Marinković, Rina Repanić Gotal, Ante Cvitanović te Tonko Božanić – Pepe Kalafot iz Komiže, sa slavnom pjesmom Tebi harvoško mati. I domjenak je bio sjajan, uz obilje domaćih delicija: pogace od slone ribe, salate od hobotnice, uz kolače (cviti, hruštule itd.), dobro vino, prošek... Viški ogranak MH počastili su članovi udruge Lavurat za poja... Dugo su sudionici i gosti razmjenjivali dojmove, a gosti iz Zagreba bili su vidno zadovoljni.

Do nekog novog jubileja i do novoga broja Hrvatske zore već u kolovozu ostaju sjećanja i ponos na Maticu hrvatsku koja okuplja, potiče na stvaranje i puni srca ponosom. Posebno na dalekome, ali talentima bogatome otoku Visu, na kojemu se uvijek Hrvatska jača kulturom. Pa je svečanost, koja je počela pjevanjem hrvatske himne, završena uz neslužbenu, ali i stvarnu i prelijepu višku himnu O Visu moj: „Nasrid kulfa si mora jadranskog, zagarljen botima i sikima...“ Svi su pjevali.

Anči Fabijanović