Zbogom, dragi profesore

Stvaralački opus i djelovanje muzikologa, glazbenoga pisca i pedagoga dr. Miljenka Grgića bili su putokaz mnogima koji su ga slijedili i poznavali, ostavivši trajan i neizbrisiv biljeg u glazbenoj stvarnosti njegova rodnog Splita.

Grgićevo putovanje, njegovo glazbeno (muzikološko) suputništvo, korespondiralo je s osvajanjem uvijek novih prostora kreacije – od kritičarske preko organizacijske do znanstvenois-traživačke i pedagoške. Prateći razvoj i stasanje mnogih vokalnih i instrumentalnih glazbenih tijela, dr. Grgić marno se upuštao u opsežne i sustavne sinteze, koje su nerijetko rezultirale i vrijednim, ukoričenim izdanjima. Takva je monografija u povodu 30. godišnjice Gradskog zbora Brodosplit, koja bilježi kontinuitet i kvalitet umjetničkoga djelovanja i potvrda je Brodosplitove životnosti u splitskoj kulturnoj sredini, čiji je odjek tijekom puna tri desetljeća nadilazio uske lokalne međe služeći na čast svima koji ne odolijevaju umjetničkom zovu.

Snimio Vlade Zemunik

Kao organizator i idejni osnivač brojnih glazbenih festivala, dr. Grgić istaknuo se na mjestu umjetničkoga ravnatelja festivala ozbiljne glazbe Sarajevske večeri muzike, Hrvatskoga festivala mandolinista Mandolina Imota, festivala duhovne glazbe Cro Patria u Splitu, festivala Susreti klapa na Klisu, klapskih večeri Sudamja u Splitu, marjanskog festivala Klape – Gospi Sinjskoj u Sinju te Festivala dalmatinskih klapa u Omišu, kojemu je posvetio i dvije monografske edicije. Nakon Ljetopisa Festivala dalmatinskih klapa, objavljena u povodu 40. godišnjice njegova postojanja, upustio se u znanstvenički pothvat oblikovanja festivalske monografije, osjetivši osobnu, ali iznad svega povijesnu odgovornost prema instituciji koja je postala sjecištem povijesti i suvremenosti, svjetovnog i sakralnog, pučkog i artističkog, razotkrivajući svoj baštinski, ali i europsko-mediteranski kontekst u kojemu se objavljuje i obnavlja tajna njezine postojanosti i privlačnosti.

U žarištu njegova znanstvenoistraživačkog interesa bila je i starija glazbena prošlost Splita, s naglaskom na stvaralaštvu kapelnika splitske prvostolne crkve. Obrađujući elemente za socijalnu povijest glazbe u Splitu od sredine 18. do sredine 20. stoljeća, njegova studija o glazbenoj kulturi u splitskoj katedrali – uz rekonstrukciju glazbe i njezina mjesta u životu splitske katedrale – svojom sveobuhvatnošću ustanovljuje prvi put srž novijega dijela buduće povijesti starije glazbe u Splitu, čiji se počeci naziru već u 9. stoljeću, a kontinuitet se može pratiti barem od kraja 11. stoljeća. Polazeći od svojih ranijih znanstvenih otkrića, prema kojima je Split u starijoj prošlosti bio središte crkvene (povremeno i svjetovne) hijerarhije, profesor Grgić upozorio je na bogate i slojevite oblike glazbenog života i prakse unutar splitske katedrale. Pored radova o starijoj glazbenoj prošlosti Splita, Grgić se istaknuo i vrijednim autorskim prilozima o opernim i koncertnim zbivanjima u sklopu najvažnije kulturne manifestacije suvremenoga Splita – Splitskoga ljeta.

Pored dojmljiva kreativnog uloga i angažmana u bogaćenju kulturne i glazbene ponude grada (utemeljitelj koncertnih ciklusa, pročelnik za kulturu grada Splita, predsjednik Hrvatskoga kulturnog društva Napredak), Miljenko Grgić posvetio se i brizi za odgoj mladih talenata i publike. Kao predsjednik Glazbene mladeži Split (čiji je doživotni počasni predsjednik), zalagao se za unapređenje amaterske djelatnosti i pokretanje širokog dijapazona programskih aktivnosti namijenjenih mlađim naraštajima, kojima je sudjelovanje u kulturnom i glazbenom životu sredine postalo potrebom i izborom.

Od 1997. predavao je na Fakultetu prirodoslovno-matematičkih znanosti i odgojnih područja u Splitu te na Akademiji dramskih umjetnosti u Zagrebu, područnom odsjeku u Splitu, na Humanističkim studijima te Filozofskom fakultetu u Splitu, na Muzičkoj akademiji u Sarajevu te na Umjetničkoj akademiji u Splitu, gdje je obavljao i dužnost dekana. Ostaju vrlo živa i topla sjećanja na njegova predavanja, na njegovu vedru, optimističnu narav, na osobu punu hrabrosti, vjere i nadanja.

Danas, kada se s najvećim poštovanjem rastajemo od dragog nam profesora, moramo biti svjesni da smo u baštinskome smislu postali nasljednicima njegova djela. Zadužio nas je svojom pokretačkom energijom i idejnošću, svojim marnim profesionalnim radom i ustrajnošću urezavši neizbrisiv trag u glazbenoj kulturi Splita i čitave Hrvatske.