Promocija mladih umjetnika

Veza između umjetnosti i pokroviteljskih institucija koje ju promoviraju posljednjih godina bila je pitanje prestiža neke gospodarske korporacije, mjerilo njezina uspjeha i kulturne osjetljivosti za pitanja suvremene umjetnosti. Veza se gotovo uvijek temeljila na poslovnoj strategiji neke korporacije ili banke na području sponzorstava i donacija koja je usko vezana uz kulturu i mlade. Organizacija izložbi najčešće je krajnji čin potpore umjetnicima. Ulaganjem u umjetnost, kulturu i mlade ulaže se u one vrijednosti za koje se vjeruje da pokreću i uspješno poslovanje svih takvih većih gospodarskih subjekata.

Sabina Mikelić, Kućni broj 376

Jednu od takvih strategija u poslovanju osmislila je i obitelj Essl, osnivači tvrtke bauMax. Njihova uspješna poduzetnička karijera uskoro je postala temelj za osnivanje umjetničke kolekcije i u konačnici Muzeja Essl, osnovana 1999, jednog od najvećih privatnih muzeja u Austriji. Osim sakupljanja djela afirmiranih umjetnika, Muzej Essl organizira i izložbe mladih umjetnika te dodjeljuje nagradu Essl Art Award za studente likovnih akademija Srednje i Istočne Europe. Ove godine to su akademije u Bugarskoj, Hrvatskoj, Češkoj, Mađarskoj, Rumunjskoj, Sloveniji i Slovačkoj. Na ovogodišnji natječaj prijavilo se više od 400 studenata umjetnosti, a žiri sačinjen od stručnjaka iz svih zemalja sudionica te predstavnika Muzeja Essl odabrao po deset finalista iz svake zemlje. U svakome od glavnih gradova spomenutih zemalja, tijekom svibnja i lipnja 2011, organiziraju se izložbe nominiranih. Dva umjetnika iz svake zemlje dobivaju Umjetničku nagradu Essl, a jedan od njih dodatno dobiva i posebnu pozivnicu bauMaxova partnera, Vienna Insurance Group, za izlaganje u bečkom Ringturmu.

Svaka izložba radova umjetnika nominiranih u okviru Umjetničke nagrade Essl za Srednju i Istočnu Europu postavljaju aktualna pitanja i tendencije suvremenih sadržaja umjetnosti i upotrebe umjetničkih medija među mladom generacijom: Što se suvremeno rađa na sveučilištima umjetnosti? Kojim se socijalnim, društvenim, političkim i ekonomskim temama bave mladi umjetnici? U kojoj mjeri su važni ekološki aspekti i pitanje spola? Koliko će biti važne likovne umjetnosti u godinama koje dolaze? Može li se utvrditi usredotočenost na određeni medij? Spektar izloženih radova uključuje crteže, slikarstvo, instalacije, fotografije i nove medije.

Na zagrebačkoj izložbi u Muzeju suvremene umjetnosti predstavljena su po dva rada (umjetnici prijavljuju tri rada na natječaj) deset nominiranih umjetnika iz Hrvatske. Izabrani umjetnici (Beata Jarzyna, Ana Kuzmanić, Stjepan Milas, Sabina Mikelić, Martin Mrzljak, Pavle Pavlović, David Ranogajec, Igor Ruf, Irena Topić i Borko Vukosav), odnosno njihovi radovi, iskazuju različite socijalne, kulturne i vizualno-umjetničke vrijednosti, a po mišljenju međunarodnog žirija ove godine najuspješniji su Sabina Mikelić i Martin Mrzljak.

Izložba daje presjek radova u može se reći svim izvedbenim oblicima vizualne umjetnosti – od slikarstva, kiparstva, fotografije do video umjetnosti, performansa, instalacije i koncepta.

Sabina Mikelić predstavila se na izložbi dvama izlošcima koji su usmjereni na istraživanje veze čovjeka i prirode te individualne i kolektivne svijesti kroz njeno vlastito osobno i privatno iskustvo istražujući analogije između starog, prošlog i osobnog života u modernom svijetu. To je upravo i tema njenog rada koji se temelji na odnosu prema smrti davno preminulog brata umjetničine bake. Drugi izloženi rad više je usmjeren na opću temu odnosa s prirodom u obliku triptiha koji prikazuje autoricu dok pleše u snježnom krajoliku.

Radovi Martina Mrzljaka izrazito su ambijentalni, zaokupljeni su percepcijom prostora, a jedan od njih (Dance to the...) bavi se i kritikom svijeta spektakla i površne distribucije informacija u suvremenim medijima.

Projektom Essl Art Award, osim afirmacije mladih umjetnika, kojima je pružena i mogućnost međunarodne karijere, posjetiteljima izložbe i kritici pruža se uvid u djela autora novijega naraštaja i suvremenu, najaktualniju i najsvježiju umjetničku produkciju.