Književni globus

PORTUGAL – Portugalski pisac Manuel António Pina dobitnik je ugledne književne nagrade Camőes.

Nagrada vrijedna 100.000 eura najvažnije je književno priznanje portugalskoga govornog područja i ovo je prvi put da je dodijeljena autoru književnosti za djecu. 67-godišnji pjesnik i pisac već trideset godina radi i kao novinar, autor je i kazališnih komada i scenarija, a njegova su djela prevedena na više jezika. Prémio Camőes nazvana je po portugalskom pjesniku Luísu Camőesu (1524–1580) i smatra se nekom vrstom Nobela portugalskog jezika, a predaje se od 1989. Financiraju ga ministarstva kulture Portugala i Brazila, a dosad su ga dobili autori iz Portugala, Brazila, Angole, Mozambika i sa Zelenortskih Otoka.

Pronađene neobjavljene priče Anthonyja Burgessa

VELIKA BRITANIJA – Najmanje dvadeset neobjavljenih priča Anthonyja Burgessa, autora Paklene naranče, pronađeno je u centru koji čuva njegovu ostavštinu u Manchesteru.

Kratke priče, filmski scenariji i kazališni komadi te stotine muzičkih kompozicija pronađeni su među stvarima iz tri kuće u Londonu, Monaku i u Italiji, koje je Međunarodna zaklada Anthonyja Burgessa dobila nakon smrti njegove udovice Liane prije četiri godine. Sam Burgess umro je 1993. U dugoj karijeri romanopisca, kritičara, scenarista i skladatelja objavio je 33 romana, među kojima je najpoznatiji Paklena naranča, po kojoj je Stanley Kubrick 1971. snimio film.

Švicarska obilježila 100. rođendan Maxa Frischa

ŠVICARSKA – Švicarska je odala počast svom međunarodno najpoznatijem piscu Maxu Frischu, koji bi 15. svibnja napunio sto godina, nizom izložbi, predstava i čitanja.

Rođen 1911. u Zürichu, Max Frisch radio je kao arhitekt prije nego što je postigao književni uspjeh romanom Stiller 1954, nakon čega se sasvim posvetio književnosti. Autor je romana poput Homo Faber i Mein Name sei Gantenbein, brojnih kazališnih komada, među njima Nun singen sie wieder, Biedermann und die Brandstifter i Andorra, te eseja i dnevničkih zapisa. Postigao je međunarodnu slavu, više puta spominjalo ga se kao kandidata za Nobelovu nagradu, a po njegovim knjigama, prevedenima na 25 jezika, snimljeno je i više filmova. Frisch je umro 4. travnja 1991.

Francuski izdavači tuže Google

FRANCUSKA – Tri vodeće francuske izdavačke kuće podigle su tužbu protiv internetskog portala Google, jer je bez dozvole skenirao tisuće knjiga u njihovu izdanju.

Izdavači Gallimard, Flammarion i Albin Michel na pariškom sudu traže 9,8 milijardi eura odštete za nedopušteno objavljivanje gotovo 10.000 knjiga na internetu u sklopu Googleova međunarodnog književnog projekta, za koji je ukupno već skenirano oko 12 milijuna knjiga. Google tvrdi da je postupio u skladu s međunarodnim zakonima o autorskim pravima. U studenom je najveći francuski izdavač Hachette Livre dopustio Googleu skeniranje knjiga koje više nisu u tisku.

Nerudin suradnik dao novu verziju piščeve smrti

ČILE – Dugogodišnji suradnik čileanskoga nobelovca Pabla Nerude medijima je izjavio kako je siguran da je pisca ubio režim diktatora Augusta Pinocheta.

Kako tvrdi Manuel Araya, Nerudin tajnik, asistent i vozač, Pinochet je zapovjedio Nerudino ubojstvo, „kako ne bi napustio zemlju, jer se radilo o intelektualcu kojega Pinochet nije htio za neprijatelja“. Araya navodi kako je pisac 24. rujna 1973. namjeravao otići u Meksiko, ali je umro noć prije, dodajući kako mu je nedugo prije smrti rekao da se boji novih vlastodržaca. Zaklada Pabla Nerude Arayine izjave naziva „konstrukcijom“ i podsjeća da je Neruda umro od raka prostate, premda je njegovo duševno stanje bilo vrlo loše od vojnog udara i smrti njegova prijatelja, predsjednika Salvadora Allendea, 11. rujna 1973. Nerudina djela su u vrijeme Pinochetove diktature u Čileu bila zabranjena.