Zbornik o povijesti Rovinjskoga Sela

Ogranak Matice hrvatske u Rovinju objavio je potkraj prošle godine Zbornik radova sa znanstvenog skupa Ususret 500. obljetnici Rovinjskog Sela, pod naslovom Seljanski zbornik. Riječ je o divot-izdanju enciklopedijskoga formata za čije su objavljivanje zaslužni Branimir Crljenko kao glavni urednik te Gaetano Čehić, Josip Folo, Tomislav Jukić, Martin Radetić, Marija Smolica, Mario Sošić, Paškval Šverko, Ante Vidulin i Goran Zgrabljić kao članovi Uredništva.

Seljanski zbornik donosi veći broj stručnih, obavjesnih i književnih priloga. Uvodni tekst napisao je Branimir Crljenko. U njemu naglašava: „U knjizi koju ste uzeli u ruke donosimo članke nastale najvećim dijelom u povodu obilježavanja 100. obljetnice Hrvatske čitaonice u Rovinjskom Selu. On govori o životu tog istarskog sela čiji su stanovnici u jednom, zlokobnom vremenu, poput tolikih drugih istarskih mjesta, unatoč povijesnim nedaćama, braneći pravo na posebnost, obranili vlastitu opstojnost. Branili su svoj jezik, kulturu, običaje i tradiciju, svoja ljudska prava, pravo na postojan je. Njegovali su narodno zajedništvo i čuvali svijest o pripadnosti. (…) U svojoj su Hrvatskoj čitaonici i Narodnome domu stanovnici Rovinjskoga sela pred stotinu i više godina pružali učinkoviti otpor odnarođivačkim nasrtajima talijanskih iredentista i domaćih talijanaša otuđenih od svoga naroda i jezika, od svojih korijena.“

Rovinjsko Selo danas se pretvorilo u grad, koji će se uskoro spojiti s Rovinjom. No prije sto godina bilo je sasvim drukčije. Dok su u Rovinju živjeli istarski Talijani, građani, njegujući svoj jezik, kulturu i identitet, pa čak na ekskluzivan način koji se očitovao u nacionalnoj makromaniji, dotle je u Rovinjskome Selu živio radini hrvatski seljački puk, njegujući svoj materinski jezik i kulturnu baštinu, braneći se od potalijančivanja koliko je mogao u onim nepogodnim vremenima. U Rovinjskom Selu odvijala se drama hrvatstva na ovim prostorima. Zbornik koji predstavljamo daje nam uvid u ovu dramu.

Navodimo neke od priloga: Klara Buršić-Matijašić obradila je u svome referatu „najstariju prošlost Rovinjskoga Sela“, dok je Ante Vidulin upozorio na „matične knjige i arhiv Župe Rovinjskoga Sela“ kao „dragocjene izvore za proučavanje prošlosti naselja“. Matičnim knjigama koristio se Slaven Bertoša u radu Migracijsko povezivanje šireg rovinjskog područja i Pule.

Školstvo na hrvatskome jeziku velika je tema svih Hrvata u Istri. Pobornici njihove asimilacije žestoko su se obrušavali na hrvatske škole, nastojeći ih zabraniti, kako bi hrvatskim naraštajima onemogućili upoznavanje materinskoga jezika. Bez poznavanja materinskog jezika na književnoj razini ovdašnjim je Hrvatima bilo onemogućeno sjedinjavanje s matičnim narodom, a svođenjem materinskog jezika na lokalne subdijalekte to je pojačano. Ovakva je situacija bila poželjna za pobornike talijanskog iredentizma. Stoga upozoravamo na važan referat Ante Vidulina Osnovno školstvo u Rovinjskom Selu od 1886. do danas. Tom referatu prethodi kraći prilog Antuna Prodana Hrvatski je jezik bio proganjan i zabranjivan. Slijede prilozi koji ulaze u ovaj kontekst: Božo Jakovljević, Stjepan Žiža, učitelj i preporoditelj. Ivan Grah objavio je rad Potalijančivanje župe Rovinjsko Selo s krvavom završnicom, a Mario Sošić Talijanska škola za hrvatsku djecu. Odnarođivanje, odnosno talijanizacija hrvatskog naroda u Istri provođena je sustavno i organizirano. O tome piše Ante Cukrov u referatu Pro patria i Lega nazionale u sustavu istarskog školstva na prijelazu stoljeća. Hrvati su se talijanizaciji odupirali i tzv. čitaoničkim pokretom. Akademik Petar Strčić obradio je djelovanje tog pokreta u radu Hrvatski čitaonički pokret u vrijeme djelovanja Hrvatske čitaonice u Rovinjskom Selu. Unatoč snažnoj talijanizaciji Hrvati u Istri, pa tako i u Rovinjskome Selu, doživjeli su nacionalni preporod. O tome zbornik koji predstavljamo objavljuje priloge: Branimir Crljenko, Uz stotu obljetnicu Hrvatske čitaonice Rovinjsko Selo. Žarište kulturnog i nacionalnog preporoda i Mirjana Strčić, Hrvatski narodni preporoditelji M. Mandić, M. Laginja i V. Spinčić – počasni članovi Hrvatske čitaonice u Rovinjskom Selu.

Hrvatsku narodnu baštinu obradili su u svojim prilozima Antun Prodan, Hižice ili kažuni – naša graditeljska baština, Josip Šiklić, Sakralna baština Rovinjskog Sela, Renato Perinić, Narodna glazba Rovinjskog Sela, Jelka Radauš-Ribarić, Ukrasno nabiranje na košulji u ženskom tradicijskom ruhu zapadne Istre i Ante Vidulin, Došašće, Badnjak, Božić i Nova godina 30-ih godina XX. stoljeća.

Hrvatski je jezik i danas ugrožen u Istri. Pobornici regionalnog odvajanja poluotoka od matice zemlje nastoje hrvatski književni standard, ne samo u javnome općenju nego i u školstvu, zamijeniti nekim domaćim istarskim čakavskim govorom. U tom kontekstu vrijedni su prilozi Branimira Crljenka Toponimi Rovinjskog Sela i okolice i Mjesni govor čakavaca Rovinjštine te Ante Vidulina Povijesna dimenzija seljanskih prezimena, imena i nadimaka.

Seljanski zbornik ukusno je grafički opremljen i opskrbljen s dosta fotodokumetarne građe. U cjelini, vrijedan prilog za povijest Hrvata u Istri, a poglavito za povijest Hrvata u Rovinjskome Selu.