Zadnja rupa na svirali sustava

Lektori i viši lektori Filozofskog fakulteta u Zagrebu nastavljaju štrajk, nakon privremene obustave od tjedan dana, već četvrti tjedan te su nastava, konzultacije i jezične vježbe otkazane do daljnjeg. Razlog štrajka započetog 29. ožujka nepriznavanje je obveze koju je Vlada RH preuzela još u veljači prošle godine – korekcija koeficijenata složenosti poslova lektora i viših lektora.

Prema obećanju ministra znanosti, obrazovanja i sporta Radovana Fuchsa na sjednici Vlade 21. travnja trebalo se raspravljati o izmjeni Uredbe o koeficijentima složenosti poslova, no u posljednji čas ta je točka skinuta s dnevnog reda i nije predložena korekcija koeficijenata za lektore i više lektore. Iz toga je razloga štrajk nastavljen, a lektori i viši lektori pozivaju i ostale zaposlenike Filozofskog fakulteta da im se pridruže.

Problem degradacije sveučilišnih lektora nastao je 1994, kada je zbog neupućenosti i nemara administrativnih struktura status lektora znatno srozan jer im je dodijeljen manji koeficijent od onog koji im pripada. Ipak, MZOŠ stvorilo je pretpostavke za navedenu korekciju osiguravši namjenska proračunska sredstva u visini od 1.320.702,00 kuna za ukupno 108 lektora i viših lektora u Republici Hrvatskoj, no Ministarstvo uprave dosad usprkos višestruko opetovanim zahtjevima MZOŠ-a nije postupilo prema njihovoj preporuci.

MZOŠ, kao ni poslodavac, Filozofski fakultet u Zagrebu, nisu uspjeli osigurati dostavu tih sredstava na račun Fakulteta za korekciju plaća lektora i viših lektora, čime bi bila ispunjena odredba u čl. 2 potpisanog Sporazuma te ne bi bilo potrebe za štrajkom.

Lektori u štrajku uputili su pismo predsjednici Vlade, potpredsjednicima i ministrima. U njemu upozoravaju da bi Vlada RH morala biti svjesna koliko je danas Hrvatskoj bitna jezična nastava, pogotovo u vrijeme europskih integracija te između ostalog napominju:

„Sve kandidate koji su angažirani za vanjske suradnike prevoditelje europske pravne stečevine, kao i uostalom sve osobe koje su u konačnici i prevodile pravnu stečevinu jezično su odgojili upravo lektori. Također, ponovo su lektore angažirali iz Europskog parlamenta kad je prije dvije godine trebalo selektirati hrvatske kandidate za buduće prevoditelje u Europskom parlamentu. Pretpostavljamo da se slažete da je itekako bitno tko će i s kakvim jezičnim kompetencijama prevoditi s hrvatskoga i na hrvatski jezik u Europskome parlamentu.“

Nužno je podsjetiti da bi posljedice štrajka, ako se nastavi, nažalost, mogli snositi i studenti. „Imamo 2.600 studenata za koje bi, ne nađe li se hitno rješenje, u pitanje mogao doći završetak nastavne godine. Ugrožena bi mogla biti i državna matura. Na Fakultetu se 11. lipnja održavaju ispiti iz jezika za studente filoloških studija. Budu li lektori do tada i dalje u štrajku, te ispite neće imati tko održati“, istaknuo je dekan Filozofskog fakulteta Damir Boras.