Vjerujemo li medijima?

Časopis Medijske studije ambiciozan je i inovativan projekt koji će postati središnjim forumom za svaku ozbiljniju raspravu o medijima i različitim oblicima komunikacije

U trenutku drastična pada popularnosti i povjerenja u novinare i novinarsku profesiju novi časopis za medije, komunikologiju, novinarstvo i odnose s javnošću – Medijske studije pravodobni je odgovor na postojeću medijsku krizu. Znanstveni časopis Fakulteta političkih znanosti i Hrvatskoga komunikacijskog društva izlazit će dvaput godišnje i prema riječima glavne urednice Viktorije Car otvorit će prostor „za međunarodnu znanstvenu i stručnu raspravu o medijima, komunikacijama, novinarstvu te odnosima s javnošću unutar kulturološkog, povijesnog, političkog i/ili ekonomskog konteksta.“ Uz glavnu urednicu, časopis koji će težiti dvojezičnosti uređuje niz domaćih i inozemnih stručnjaka poput Nebojše Blanuše, Marijane Grbeša, Igora Kanižaja, Bože Skoka, Helene Popović, Nenada Preloga i Gordane Vilović sa zagrebačkoga FPZ-a, Davida Morleyja s Londonskog sveučilišta, Barbie Zelizer sa Sveučilišta u Pennsylvaniji.

Prvi je dvobroj u najvećem dijelu plod konferencije Vjerodostojnost medija, koja se u lipnju 2010. održala na FPZ-u, a uz 13 predstavljenih istraživanja, donosi i prikaze recentnih izdanja s ovih područja.

Dvobroj otvara uvodni članak Skiciranje evolucije novinarstva: vidokrug demokracije švedskoga znanstvenika Petera Dahlgrena sa Sveučilišta u Lundu, koji je u studenom 2009. održao gostujuće predavanje na Zagrebačkom sveučilištu. Dalhren daje uvid u neke od ključnih faktora oblikovanja današnjeg novinarstva skicirajući opće parametre koji se odnose na većinu zemalja Zapada s posebnim naglaskom na analizu kriza u Sjedinjenim Državama. Autor istražuje i utjecaj suvremenih tehnoloških dostignuća na novinarstvo, promjene publike i multidimenzionalni karakter novinarske okoline u razvoju.

U članku Mitovi i istine o novinarskoj profesiji – imidž novinara u hrvatskoj javnosti Igor Kanižaj i Božo Skoko predstavljaju rezultate istraživanja provedena na reprezentativnom uzorku od 1000 punoljetnih osoba tijekom 2009. dajući dosad najdetaljniji opis percepcije hrvatskih građana o novinarima. Opisujući promjene novinarske struke u Hrvatskoj posljednja dva desetljeća (veći broj dostupnih medija, strukturne promjene unutar profesije, novi studiji novinarstva i sl.), autori daju odgovore na pitanja kako novinari doživljavaju sebe i svoju profesiju, a kako ih doživljava javnost, uspoređujući ih s drugim sličnim istraživanjima. Poseban je naglasak na pitanju koliko su aktualni pad povjerenja u medije te promjene u uređivačkoj politici i kvaliteti novinarskog izvještavanja utjecali na redefiniranje novinarske profesije, ali i imidža novinara u hrvatskoj javnosti.

Osobine medijskih publika i povjerenje u medije istražuje Antonija Čuvalo, a Etičke prijepore i vjerodostojnost dnevnih novina – analiza tekstova s naslovnica Jutarnjeg lista i Večernjeg lista Dunja Majstorović. O Ispravku: pokazatelju vjerodostojnosti medija piše Gordana Vilović, a o Radiju: mediju neiskorištenog povjerenja i Televiziji u novomedijskom okruženju Marina Mučalo i Viktorija Car. Članak Luka Brajnović – od vjernosti sebi do vjerodostojnosti profesije potpisuje Danijel Labaš, prikazujući razmišljanja velikoga hrvatskog novinara, publicista i osnivača katedre novinarstva na Sveučilištu Navarra u Pamploni o mogućem čuvanju ili vraćanju ugleda i vjerodostojnosti novinarskoj profesiji. Znanstvenim stavovima i razmišljanjima čovjeka čijim je imenom prozvana međunarodna nagrada za izvanredna etička i profesionalna dostignuća u novinarstvu Labaš prvi put u hrvatskoj javnosti pristupa analitičkim diskursom.

I ostalih šest radova istražuju različite vidove i obilježja (ne)vjerodostojnosti medija u Hrvatskoj i u svijetu, sa svrhom poticanja na povećanje etičkih i profesionalnih standarda, time i povratak povjerenja u novinare.

U trećem su dijelu predstavljena relevantna izdanja koja su obilježila 2010. Knjigu Radio: medij 20. stoljeća Marine Mučalo, svojevrsnu povijest radiofonije u Hrvatskoj i u svijetu, prikazala je Gordana Vilović, donoseći glavne naglaske i poruke. O studentskom i profesionalnom priručniku Novinske agencije i agencijsko novinarstvo Fjodora Polajca piše Marina Mučalo, a o Televizijskim vijestima Tene Perešin Zlatan Krajina. Osvrt na studiju Bože Skoka Hrvatska i susjedi – kako Hrvatsku doživljavaju u Bosni i Hercegovini, Crnoj gori, Makedoniji, Sloveniji i Srbiji potpisuje Damir Jugo, a o zborniku radova Mediji i društvena odgovornost Hrvatskih studija (ur. Danijel Labaš) govori Ifigenija Račić. Posljednji je dio posvećen informacijama, najavama i pozivima na aktualne događaje sa širega područja komunikologije i novinarstva.

Časopis Medijske studije ambiciozan je i inovativan projekt koji će postati središnjim forumom za svaku ozbiljniju raspravu o medijima i različitim oblicima komunikacije. Istraživanjem će našu medijsku svakodnevicu usmjeravati, modificirati i profesionalizirati.