OGRANCI

U spomen hrvatskim mučenicima Petru Zrinskom i Franu Krsti Frankopanu, tragično stradalima 1671. u Bečkom Novom Mjestu, pod geslom „Navik on živi ki zgine pošteno“, Matica hrvatska, Ogranak u Čabru i Hrvatske šume, Šumarija Tršće, proveli su jedinstvenu akciju na inicijativu nedavno preminula Antuna Žagara Repinca.

Na vidikovcu Tropetarska stijena nad Čabrom postavljen je monumentalni drveni križ, čime je u čabarskom kraju započelo obilježavanje vrijedne obljetnice. Vidikovac je sastavni dio Poučne staze Tropetarska stijena, tu se nalazi i Zrinska jama za koju legenda tvrdi da je ostatak nekadašnjega prolaza iz dvorca Zrinskih u Čabru za slučaj opasnosti. Uredili su ga zajednički Šumarija Tršće i TZG Čabra i danas je mjesto čestih dolazaka izletnika koji se dive panorami pred njima. Čabrani Petra Zrinskog smatraju osnivačem Čabra jer je 1651. ovdje otvorio prvu talionicu željeza u Hrvatskoj. (N. Š.)

ČITLUK

U sklopu kulturne manifestacije Uskrs s Maticom u Brotnju u utorak je otvorena izložba skulptura Stjepana Skoka. Izložbu je otvorio fra Miro Šego, župnik Župe Krista Kralja u Čitluku.

Na početku programa nazočne je pozdravio predsjednik OMH u Čitluku i član Glavnog odbora Matice hrvatske Andrija Stojić, koji je između ostalog kazao kako ga sa Stjepanom Skokom, prof. na ALU, veže potpuno prijateljska mreža odnosa, stečena dugogodišnjom suradnjom na kulturnom polju. „Večeras se na izložbi divimo umjetničkom postignuću prof. Stjepana Skoka, koji je štedljivo se koristeći materijalom, ali s velikim intenzitetom i snagom izražavanja, uistinu uspio zorno prikazati Isusovu muku i smrt te na galerijski način postaviti Križni put i na simboličan način prikazati sudbonosni povijesni hod hrvatskog naroda“, kazao je prof. Stojić.

O izložbi je govorio dr. fra Iko Skoko, a prigodne stihove posvećene umjetničkom radu govorio dramski umjetnik Zdenko Jelčić, glumac.

Autor je zahvalio organizatoru, OMH u Čitluku i svima nazočnima. (N. Š.)

GRUDE

Na uskrsni ponedjeljak 2011. započela je kulturna manifestacija Uskrs s Maticom hrvatskom Grude, u kinodvorani punoj znatiželjnih posjetitelja jer je tema večeri bila uistinu blago starih krajeva Hrvata – narodne pjesme, ganga, gusle, diple, s osvrtom na Grudskom pivanju.

Predstavljena je knjiga s tekstovima i dva nosača zvuka (ganga, džotavica, gusle i diple) u nakladi Ogranka u Grudama, koju su priredili entuzijasti na čelu s Tomislavom Matkovićem Tomom, voditeljem na Radiju Grude, koji je godinama prikupljao i pratio te snimao te izričaje nematerijalne kulturne baštine, ne samo u Grudama nego diljem Hrvatske te Bosne i Hercegovine. Na otvaranju su bili redom eminentni poznavatelji Gruda i grudskog pjevanja, povijesti te etnomuzikologije i ovih krajeva kao i šire.

Damir Zorić, gospodarski tajnik Matice hrvatske, istaknuo je kako mu je uvijek drago doći, kao i svakom čovjeku, u svoj rodni kraj. To se pogotovo odnosi na manifestacije te vrste, a ganga i narodna pjevanja u Grudama su zaslužili svoje mjesto pod suncem. Prisjetio se Zorić i nekih starijih vremena kada je njegova majka, čuvši gangu, prepoznavala i govorila mu koji ljudi i iz kojega sela pjevaju. Tu i jest blago toga izričaja, da se čak i na jednom malom prostoru daju razlikovati načini i stilovi ganganja. Tada znamo kolika je vrijednost pjevanja na širem prostoru.

Fra Andrija Nikić je govorio o povijesti grudskoga kraja, istaknuvši povezanost narodnog pjevanja i običaja s drugim kulturnim i vjerskim obilježjima Hrvata jer, gdje se god tijekom tisućljeća pjevalo tim izričajima, nicale su i crkve te je narod živio i s vjerom i s gangom.

Joško Ćaleta s Instituta za etnologiju i folkloristiku iz Zagreba, stručnjak za etnomuzikologiju, održao je znanstveno predavanje o gangi i pjevanjima. Prikazavši video o pjevanjima iz raznih hrvatskih krajeva, govorio je o običajima i ljudima što čuvaju tradiciju, a uistinu nije ostao ravnodušan na grudsko i pjevanje u Hercegovini.

Ovitak knjige sa dva CD-a

A kako se pjeva u Grudama, pokazali su domaći folkloraši, guslari i gangaši, u narodnim nošnjama i čila grla, s punim plućima i vedra čela, kao da naši stari u boj idu ili se s njive vraćaju, gangaju jer ganga je lijek za dušu i okrepa za tijelo, s rođenjem povezana i životom očuvana, bukarom domaćega vina obogaćena, s Maticom hrvatskom Grude, evo, i svijetu podarena da i svijet nauči što to održi ovaj kraj na životu u, često, teškim vremenima. Ganga i vjera u Boga.

Matica hrvatska Grude još je jednim kulturnim događajem obogatila kulturni program Gruda i ovoga kraja. A poseban osvrt na gangu i ostale izričaje narodnih pjesama Gruda, Hercegovine, Imotske krajine, Dalmatinske zagore i šire potreban je da bi se ganga očuvala prenoseći je s koljena na koljeno, kao što se to čini već vjekovima.

(Marko Čuljak)

KUTINA

OMH Kutina utvrdio je sadržaje jubilarnoga programa posvećena 40. obljetnici utemeljenja ogranka 26. lipnja 1971. U središnjem programu 19. svibnja u velikoj dvorani kutinskog Doma kulture, gdje je OMH i utemeljen, uz jubilarno izvješće javnosti će biti predstavljen i dvobroj časopisa Moslavačko zrcalo na 500 stranica, a nastupit će i Komorni zbor OMH iz Petrinje. Tijekom svibnja i lipnja bit će više programa suradnički ostvarenih s Muzejom Moslavine (predstavljanje knjige Dragutina Pavličevića Hrvatske kućne/obiteljske zadruge I, II.) Gradskom knjižnicom i čitaonicom (susret s pjesnikom Milanom Ilićem), školama (susreti učenika s književnicom za djecu i mladež Jasnom Popović Poje i kiparom Ivanom Brankom Imrovićem). OMH Kutina uz poznatu 18. izložbu kutinskih vina predstavit će u nedjelju 29. svibnja i novi projekt, pjesničku manifestaciju Grozdovi i stihovi. U završnici 25. lipnja na Dan državnosti u okviru Matičine priredbe Zavičajni teatar Ive Serdara u Gornjoj Jelenskoj glumac Sven Medvešek i glazbenik Čedo Antolić izvest će glazbeno-scenski recital Grad posvećen Vukovaru i Siniši Glavaševiću. (N. Š.)

SAMOBOR

I ove godine, u predvečernjim satima 30. travnja, Ogranak Matice hrvatske Samobor organizirao je na glavnom samoborskom trgu (kraj zdenca) kićenje majuša ili majama.

Riječ je o starom narodnom običaju samoborskog kraja, opisanu u knjizi Milana Langa Samobor, narodni život i običaji, prema kojem su se tradicionalno predvečer uoči 1. svibnja kitili zdenci. Mlado bukovo drvo, svježe posječeno i zabodeno pored zdenca, mladež, obično djevojke, kitila je poduljim trakama raznobojnoga papira. To je bio majuš. Novac za kupnju papira davali su svi koji su sa tog zdenca nosili vodu, osim onoga tko je posjekao i donio drvo za kićenje. Uz okićeni se majuš i zapjevalo Marijo, svibnja kraljice i druge pjesme te se iz donesenih čaša pila voda. Prema Langu, tako okićen majuš stajao je pored zdenca cijeli svibanj.

Običaj se, prema kazivanju starijih Samoboraca, njegovao do sredine prošlog stoljeća, kada je pao u zaborav. Obnovio ga je 2007. Ogranak Matice hrvatske Samobor, čiji su članovi vlastitom inicijativom okitili zdenac na središnjem samoborskom trgu, što je značilo i obnovu davno prekinute tradicije. Premda sam čin kićenja majuša nije posebno spektakularan, činjenica je da je privukao znatnu pozornost javnosti, a ima naznaka da se običaj, kao refleksija na samoborski predložak, pomalo vraća i u druga mjesta samoborskoga područja, pa i zagrebačke županije. (N. Š.)

TROGIR

U organizaciji Ogranka Matice hrvatske u Trogiru, u okviru manifestacije Fesetemana trogirskoga libra u organizaciji Muzeja grada Trogira, a u povodu Dana hrvatske knjige, priređeno je 18. travnja u Galeriji Cate Dujšin Ribar predstavljanje biblioteke Stoljeća hrvatske književnosti. Biblioteka je pokrenuta kao nasljednica Pet stoljeća hrvatske književnosti, a objavljuje izdanja hrvatskih pisaca od prvih srednjovjekovnih do danas, o čemu je u pozdravnoj, uvodnoj riječi govorila predsjednica Ogranka Trogira Fani Celio Cega. Na predstavljanju je nadahnuto govorio o samoj Biblioteci i ulozi pisane riječi kod Hrvata, član uredništva, ujedno potpredsjednik Matice hrvatske, akademik Ante Stamać. Akademik Stamać istaknuo je sva velika imena hrvatske književnosti te njihova djela kojima dokazujemo svoj identitet, ali i pripadnost europskim kulturnim tijekovima. Nakon njega govorio je o biblioteci SHK kao o temeljnom djelu Matice hrvatske potpredsjednik Stjepan Sučić. (Ivica Luetić)

VIŠKOVO

U Domu hrvatskih branitelja u Viškovu 14. travnja proslavljena je dvadeseta godišnjica Matice u Viškovu.

Maticu i njezin rad u proteklih dvadeset godina, slikom i riječima, predstavila je profesorica povijesti i članica Matice, gospođa Danijela Jugo-Superina. Za tu prigodu tiskana je i knjižica 20 godina Matice hrvatske u Viškovu, koju je nazočnima predstavila gospođa Katarina Mrak, dopredsjednica Ogranka. (N. Š.)