Bolji od razvikanih časopisa

Dugogodišnji urednik Nove Istre Boris Domagoj Biletić i gostujući urednik Riječi Ludwig Bauer u najnovijim brojevima svježinom i raznolikošću nadilaze već unificiranu, uhodanu i često sterilnu pismenost većine sličnih časopisa

Da u takozvanoj provinciji, iako je to danas više nego upitna kategorija, sve nije provincijsko, dokaz su neki časopisi, među koje svakako pripadaju sisačke Riječi i pulska Nova Istra. Ta dva časopisa, premda često ne dospiju u ruke svih znatiželjih čitatelja, već dugo vremena sadržajem iznenađuju češće nego mnogi razvikani i ugledni časopisi. Dugogodišnji urednik Nove Istre Boris Domagoj Biletić i gostujući urednik Riječi Ludwig Bauer u najnovijim brojevima nude mnoštvo zanimljivoga štiva, koje svježinom i raznolikošću nadilazi već unificiranu, uhodanu i često sterilnu pismenost većine sličnih časopisa.

Riječi, strukturirane u devet cjelina, osobitu pozornost posvetile su kratkoj priči, što je i tema broja, pri čemu čitatelja upoznaju s petnaest priča četrnaest autora među kojima svakako valja izdvojiti priče / pripovijetke i novele Antuna Vujića, Anele Borčić, Ivane Šojat-Kuči, Sanje Pilić, Dorte Jagić, Roberta Roklicera. Pojašnjavajući čitatelju pojam kratke priče Bauer ispisuje tekst u kojem piše o povijesti kratke priče u svijetu i u nas, o njezinim začetnicima i promotorima, o ponovnom usponu kratke priče kao pripovijesti koja dobro „korespondira s dinamikom našeg vremena“, o njezinim zakonitostima.

Segment posvećen poeziji nudi razgovor s pjesnikom Robertom Roklicerom, zatim donosi pjesme devet pjesnikinja: Diane Burazer, Sonje Manojlović, Maje Gjerek, Lidije Dujić, Darije Žilić, Vjekoslave Jurić, Nele Milijić, Ljerke Car Matutinović i Aide Bagić, i šest pjesnika: Enesa Kiševića, Nikole Đuretića, Franje Nagulova, Nedjeljka Kaveljevića Ždere, Roberta Roklicera i Davorina Žitnika Žite. U segmentu Knjževnost u prijevodu objavljene su pripovijetke Antonio Sarti i baka u barci Loriana Macchiavellija i Dibuk Hanne Krall. Pod naslovom Ljudi – Krajevi – Vrijeme objavljeni su tekstovi Bogdana Arnautovića, Daše Drndić, Vlatka Čakširana i Ludwiga Bauera. O kazalištu piše Dubravka Lampalov, o likovnosti Ivica Župan i Alma Trauber, o Rizicima suicida u suvremenom društvu ozbiljnu studiju napisala je Daša Poredoš Lavor, a kritike, prikaze i recenzije napisali su Božidar Alajbegović, Branimir Bošnjak i Darija Žilić. Glavna urednica Đurđa Vuković na kraju časopisa pod naslovom Knjige – ta duhovna bića razgovarala je sa suvlasnicima izdavačke kuće Aura Sisak Ružicom Čakširan i Bogdanom Arnautovićem.

Nova Istra, broj 3 i 4 za 2010. iznimno je bogata po sadržaju i obrađenim temama. Osobito valja istaknuti dva segmenta: Ogledi o eseju i Manipulacija, u sklopu Pulskih dana eseja. Tri ogleda o eseju napisali su Božica Jelušić, Jelena Lužina i Ante Stamać.

U tekstu Esej kao složenac književnica Božica Jelušić piše kako esej može biti „shvaćen kao zadaća ili slobodna intelektualna vježba“ te navodi dvojicu iznimnih esejista, engleskog klerika Roberta Burtona iz 17. stoljeća i našega suvremenika Belu Hamvasa, kao esejiste koji su svaki u svom vremenu znali kritički progovoriti o tim vremenima i njihovim književnostima. Završavajući svoj vrsni esej Jelušićka zaljučuje kako su Burton i Hamvas ljudi „ i za 21. stoljeće, koje će, po Rougemontovoj lucidnoj postavci, postojati i opstati u znaku 5 E, koji čine: etika, ekonomija, ekumenizam, edukacija i ekologija“.

Tema Manipulacija obrađena je sveobuhvatno. S obzirom na njezinu prisutnost u manje-više svim oblicima života jedanaest autora obradilo je pojedina područja i ukazalo na prisutnost manipulacije u: svakodnevici, umjetnosti, religiji, povijesti, govoru, filozofiji, u manipulaciji manipulacijom itd.

U tekstu Svakodnevica kao manipulacija književnik Tomislav Marijan Bilosnić upozorava kako je virtualna kultura „zapravo najbliskija prvotnoj kulturi mita i usmene predaje“ te da „suvremena svakodnevica funkcionira na načelu mitologije, samo što se, za razliku od arhajskoga mita i usmene priče, suvremene izmišljene priče progresivno umnažaju putem sve većeg broja medija“. U tekstu Manipulacija kao režiranje svakodnevice, književnik Stjepan Čuić između ostaloga piše: „U razlici između točnoga i objektivnoga porijeklo je manipulacije“ te upozorava da je „objektivno ideologijski pojam i znači točno-u ideologiji“ i da se „uvođenjem objektivnoga na mjesto točnoga ideologija oslobodila obveze za istinitim“.

Osim spomenuti u časopisu o vrstama manipulacije još pišu Branimir Bošnjak, Jadranka Brnčić, Julienn Eden Bušić, Darko Dukovski, Božica Jelušić, Dragutin Lučić Luce, Irvin Lukežić, Jelena Lužina i Milan Rakovac.

Nadasve zanimljivo štivo nalazi se u rubrici Novi prijevodi, gdje su objavljene pjesme P. L. Dunbara, slovenskoga pjesnika Brane Mozetiča, bugarskog pjesnika Romana Kisjova, albanskog pjesnika Prima Shllakua i fascinantan dnevnik o nastanku književnoga djela u kojem francusko-belgijski književnik Henry Bauchau piše o mukama pri pisanju svojeg najvažnijeg djela Edip na putu.

U rubrici Suvremena književnost objavljeni su tekstovi Milorada Stojevića, Irene Lukšić, Slavka Jendrička i Tamare Bakran, a u rubrici Ogledi pišu Robert Posavec, Daniel Načinović i Božidar Petrač, posljednji inspirativno o poeziji T. M. Bilosnića. Kritike su napisali Božidar Alajbegović, Božica Zoko, Ljiljana Tadić i Katica Čorkalo.