Suvremenost i bajkovitost

Kazalište postaje događaj koji može odrediti život usmjerujući ga dobroti i kreativnosti u trenutku moguće infiltracije zlobom, neprijateljstvom, zlom ili opasnostima bilo kakve ovisnosti

Kao izbornica ovogodišnjega, jedanaestoga po redu Naj, naj, naj, festivala u Zagrebu u organizaciji Gradskoga kazališta Žar ptica, koji od 2007. dobiva atribut međunarodnoga, susrela sam se s teškom zadaćom da od četrdesetak prijavljenih i mahom izvrsnih profesionalnih predstava za djecu nelutkarskoga karaktera odaberem naj, naj, naj predstave koje će ući u okvir uskrsnoga tjedna od 26. travnja do 1. svibnja 2011. namijenjena veselju i radosti stvaranja sa slobodnim ulazom za male i velike gledatelje. Hrvatske i inozemne predstave koje sam odabrala kao pozvana dramaturginja i teatrologinja u tematsko-žanrovskom se smislu mogu podijeliti u tri skupine koje odzrcaljuju i trenutno stanje u ovom sve atraktivnijem i estetski snažnijem području bavljenja kazalištem.

Veli Jože kazališta Trešnja: borba divova i patuljaka

Prvu skupinu čine predstave utemeljene na pokretu i glazbi i igri kazališnom umjetnošću. Osvježavajuća i izvođačkom energijom ispunjena istočnjačka predstava Teru, teru dolazi iz dalekoga, a svima nama bliskoga i prijateljskoga Japana, nažalost pogođena katastrofalnim potresima. Izvodi je kazališna skupina A.C.O., Okinawa, a zasnovana je na scenskoj igri koja se poigrava značenjima tradicionalne japanske lutke i putovanjem na konkretnoj i simboličnoj kontrastnoj stazi sunce – kiša što se pretvara u vedro putovanje zvukovima klasičnih i neobičnih glazbala. Plesno-glazbena predstava Meins! (Moje!) dolazi iz Njemačke, izvodi je Consol Theater iz Gelsenkirchena, a utemeljena je na scenskom istraživanju pojmova moje i tvoje i različitim značenjima kuće i doma. Druga plesna predstava, Interno 10/B, dolazi iz Italije: LTDance Project Company donosi deset plesačkih priča isprepletenih oko prozorskih okvira i vrata koje istražuju odnos unutarnjega i izvanjskoga, plesa i svijeta, stvarnosti i prikaza realnosti spajajući deset osobnosti u pogled usmjeren društvenoj, emotivnoj i intelektualnoj znatiželji. Glumačko-plesno-glazbena predstava Cirkus klaunovski (Klaunijada) dolazi iz zemlje domaćina, iz Hrvatske, iz Rijeke: Gradsko kazalište lutaka otvara dječjoj publici scensku priču o javnom nastupu, o tremi, o strahu, radosti i veselju.

Bajkolike predstave

Drugu festivalsku skupinu čine predstave koje u sebi imaju bajkoliku nit. U toj skupini prvu podskupinu oblikuju predstave nastale na temelju priča i bajki za djecu koje su postale poznate zahvaljujući klasicima svjetske književnosti iz sedamnaestoga, osamnaestoga i devetnaestoga stoljeća. Na podlozi djela Mačak u čizmama francuskoga bajkopisca Charlesa Perraulta nastalo je originalno djelo Mačak s onoga svijeta hrvatskoga autora Ivice Ivanca: u izvođenju Gradskoga kazališta mladih iz Splita bajkovita stvarnost prikazana je kao satira. Prema tekstu Ivica i Marica njemačkih autora, Braće Grimm, nastala je slovenska predstava Janko in Metka kao „priča s pjevanjem i plesom za djecu“ koje koprodukcijski prikazuju Slovensko narodno gledališče iz Maribora i Mini teater iz Ljubljane. Cabaret tri praščića ili Tri mladića, a jedna priča predstava je Kazališta KNAP iz Zagreba utemeljena na kabaretnom izrazu koji uokviruje dvanaest glazbenih brojeva i plesanje po gradskim ulicama. Prema tekstu danskoga „kralja bajki“ Hansa Christiana Andersenu o pačiću koji postaje labud Zagrebačko kazalište mladih prikazuje predstavu Ružno pače. Drugu bajkoliku podskupinu oblikuju predstave nastale na temelju raznožanrovskih djela autorâ dvadesetoga i dvadeset i prvoga stoljeća s elementima bajke. Prema kazališnom igrokazu njemačkoga autora Petera Lunda nastala je Vještica Hillary ide u operu, predstava Hrvatskoga narodnoga kazališta iz Zagreba kojom se u svijet opere uvodi mlada publika. Multimedijalna bajka za djecu i odrasle Somewhere City Talijanske drame Hrvatskoga narodnoga kazališta Ivana pl. Zajca iz Rijeke, nastala prema ideji hrvatskoga umjetnika Gorana Lelasa, ujedno autora vizualnoga identiteta predstave, a prema tekstualnim motivima Pavlice Bajsić i tekstu Paole Galassi i Massima Pagnonija, promiče vrijednosti mira i ekologije u konkretiziranoj metafori grada koji leti po svijetu. Ježeva kućica, pjesničko ostvarenje Branka Ćopića, u izvedbi Dječjega kazališta Branka Mihaljevića iz Osijeka pretvara se u scensko bajkoliko istraživanje vrijednosti topline doma i prijateljske potpore. Treću bajkovitu podskupinu čine predstave nastale prema prozi trojice klasika hrvatske književnosti za djecu. Družba Pere Kvržice, prema istonaslovljenu romanu Mate Lovraka, predstava Gradskoga kazališta Žar ptica iz Zagreba, antropomorfnom bajkolikom preobrazbom mlina u Mlin prikazuje alegoriju gradnje mlina kao boljega i u temeljne ljudske vrijednosti upućenijega svijeta. Predstavu Dječak Ivek i pas Cvilek, nastalu prema romanu Đure Vilovića Pas Cvilek, dječak Ivek i dudaš Martin, s elementima bajkovita putovanja i fantastike, izvodi Kazališna družina Pinklec iz Čakovca u koprodukciji s Dječjom i lutkarskom scenom Hrvatskoga narodnoga kazališta iz Varaždina. Veli Jože, predstava Gradskoga kazališta Trešnja iz Zagreba, u novu inačicu spaja onu bajkovitu verziju, za djecu, i onu verziju za odrasle pripovijetke Vladimira Nazora, naglašavajući borbu dobroćudnih divova i protivnika-patuljaka uvođenjem Lava, simbola zločinačke nepravde, i Vile Stoimene, scenske pripovjedačice, svojevrsne Nazorove dvojnice.

Treću skupinu odabranih predstava čine predstave nastale na temelju suvremenih djela posvećenih analizi dječje i mladenačke psihe, obiteljske situacije, odnosa djece i roditelja: predstava Matilda u izvedbi Dječjega kazališta Dubrava iz Zagreba potaknuta je istoimenim romanom Roalda Dahla, predstavnika britanske književne scene, o nadarenoj, a zapostavljenoj djevojčici, a Ana i Mia Kazališta Mala scena iz Zagreba, djelo hrvatskoga autorskoga dvojca, Jelene Kovačić i Anice Tomić, prikazuje probleme izazvane poremećajima u prehrani.

Prvoga dana Festivala publika će moći vidjeti scenski spektakularne, akrobatske, cirkuske, glazbene... točke izvođača iz Splita (KAM / Kulturna alternativa mladih / HRAM), a međunarodni i jedanaesti po redu Naj, naj, naj festival zatvorit će, izvan konkurencije za nagrade, predstava domaćina, Gradskoga kazališta Žar ptica iz Zagreba naslovljena Naša je mama postala zmaj hrvatske autorice Nives Madunić Barišić, koja spaja suvremenost, bajkolikost i igrivost, temeljne odrednice izabranih predstava.

Nova scenska energija

Sve odabrane predstave, koje se prikazuju u nekoliko kazališnih prostora, pokazuju konstruktivan stav prema životu i stvaranju, maštovito uklopljene elemente raznovrsnih igara, zaigranost i visoku profesionalnost, pozitivnu kreativnu energiju, izvođačku dinamiku, posvećenost kazališnoj, plesnoj i glazbenoj umjetnosti, ljudsku toplinu i osjećajnost. Strukturnom, glumačkom, redateljskom, koreografskom, vizualnom, glazbenom, cjelokupnom stvaralačkom, autorskom domišljenošću, kvalitetom i scenskim žarom privlače dječju i odraslu publiku u Hrvatskoj i inozemstvu na najbolji mogući način otkrivajući tajne kazališne čarolije koja djeluje kao najljepša zaraza na svijetu – zaraza koja zahvaća srce snagom ljepote, dubine, dobrote i umjetnosti. Kazalište za djecu i mlade, sa središtima u profesionanim kazalištima, u organizacijama Assitej i Epicentar i brojnim drugim institucijama i ustanovama, odavno je prestala biti nužna zastarjelica „socijalističke izgradnje“ koja pokazuje stereotipnost patetična i deklamatorska edukativnoga pogona. U razdoblju u kojem Facebook postaje glavni sugovornik otuđena i osamljena svijeta Kazalište dobiva drukčiju, ali relevantnu i bitnu ulogu u umjetničkoj, društvenoj i kulturnoj slagalici odlijepljenoj od virtualnosti i s njom iluzijski povezanom. Kazalište za djecu danas osvaja novom scenskom energijom, kazališnom snagom internetske brzine, intimnošću i toplinom odnosa izvođač – gledatelj, gotovo izgubljenima u današnjem svijetu. Snagom ljubavi i vjere u umjetnost i izravne komunikacije na relaciji čovjek stvaralac – čovjek gledatelj, odabrane kazališne predstave namijenjene najmlađima i njihovim obiteljima i prijateljima uvažavaju dijete kao iznimna sustvaraoca. Kazalište postaje događaj koje može odrediti život usmjerujući ga dobroti i kreativnosti u trenutku moguće infiltracije zlobom, neprijateljstvm, zlom ili opasnostima bilo kakve ovisnosti. Pritom i hrvatske i inozemne predstave za djecu odabrane za 11. Naj, naj, naj festival postižu visok umjetnički doseg ostavljujući zastarjele kazališne poetike u kulisi sve daljega sjećanja.