Mnogo čitatelja, malo novca

Kad država stegne remen, mediji koji se bave kulturom prvi su na udaru – situacija je posebno teška za nezavisne kulturne portale

Bavimo li se književnim portalima, moramo se osvrnuti i na vitalnost cjelokupnoga hrvatskog kulturnog cyber-prostora. Kulturni portali u Hrvatskoj iz niza razloga teško si mogu dopustiti visok stupanj specijalizacije. Ponajprije zbog veličine tržišta u kojem i inače čitateljska populacija zainteresirana za kulturu čini tek minijaturni segment. No sasvim sigurno nije lako ni producirati dovoljne količine kvalitetne građe, ako se usko tematski opredijelite. U zemlji od četiri i pol milijuna stanovnika mediji koji se bave kulturom ne mogu ni pomisliti na mogućnost tržišnoga financiranja na način na koji to rade ostali komercijalni mediji na internetu, dakle ponajprije prodajom oglasnoga prostora ili kontekstualnim oglašavanjem. Konkretno, to znači da su kulturni portali prisiljeni naći novac negdje drugdje te, izuzev nekolicine iznimki, implicira (pre)veliku ovisnost o javnom novcu. No kad država i lokalne vlasti pritegnu remen, često su upravo takvi mediji prvi na udaru. Osim što kao i svi izvaninstitucionalni subjekti tradicionalno dobivaju osjetno manje od institucionalnih, kulturni su portali u očima mjerodavnih daleko manje vidljivi i reprezentativni od nekih drugih aspekata takozvane žive kulture, poput primjerice izložaba, koncerata, festivala pa i raznih opipljivih tiskovina. Primjerice, od potpore koju Grad Zagreb izdvaja za časopise u kulturi, tek četiri posto odlazi na elektroničke publikacije. Nije dakle uopće neobično da se krizna vremena pokazuju sve težima za razne nezavisne kulturne medije. Nedavno je zbog nedostatka sredstava prestao s radom specijalizirani kazališni portal Teatar.hr, koji je upravo ove godine trebao napuniti desetljeće postojanja.

Rezovi iz gradske blagajne

Što se pak tiče strogo specijaliziranih književnih portala, u Hrvatskoj postoje dva nezaobilazna – Moderna vremena Info i Booksa. Zanimljivo je da ta dva portala imaju različite poslovne modele pa jedan drugom i nisu izravna konkurencija.

Web-portal za knjigu, nakladništvo i kulturu Moderna vremena Info pokrenut je 2005. godine i dostupan je na adresi www.mvinfo.hr. Koncipiran je kao kombinacija informacijskoga sustava o hrvatskoj knjizi, nakladnicima i autorima te elektroničkog magazina za knjigu i kulturu. Redovito donosi vijesti o najnovijim zbivanjima na tržištu s pregledom najnovijih izdanja, najavama te informacijama o nakladnicima i autorima, top-listama, nagradnim kvizovima te klasičnim novinarskim tekstovima, kolumnama, razgovorima i temama. Prema podacima sa stranice za evaluaciju posjećenosti i tržišne vrijednosti internetskih stranica, Websiteoutlook.com, portal Moderna vremena Info broji oko dvije tisuće i sedamsto posjeta dnevno, što ga rangira među trenutno najjače domaće kulturne portale.

„Kao i velika većina sličnih portala, dijelom ovisimo o subvencijama Ministarstva kulture i Ureda za kulturu Grada Zagreba. Taj je novac dakako nedostatan, osobito kad je u pitanju Grad, premda smo i na jednom i na drugom natječaju ocijenjeni vrlo visokim ocjenama. Grad nam je u četiri godine smanjio sredstva za 80 posto, što je uistinu neobična politika – s jedne strane nekomu priznaješ važnost, a s druge smanjuješ sredstva“, ističe urednik portala Nenad Bartolčić, naglašavajući kako portal premašuje brojku od trideset tisuća registriranih mjesečnih čitatelja.

Usporedivi rezultati za tiskani mjesečnik za kulturu, tvrdi Bartolčić, bili bi 20 do 25 tisuća pretplatnika, što u Hrvatskoj trenutno zvuči kao teško ostvarivo.

Suradnja s izdavačima

Razlika je dakako u činjenici da je pristup internetskom mediju besplatan (zanemarimo li troškove pristupa internetu), kao i to da su troškovi tiskanja i distribucije papirnatog medija poprilični, što već u startu traži solidni početni kapital. Što se tiče poslovnoga modela, portal Moderna vremena info nastoji se u što većoj mjeri oslanjati i na sredstva samih nakladnika, s obzirom da je kao izvor redovitih novosti o novoizdanim naslovima jedan od važnih marketinških kanala za izdavače. Tridesetak nakladnika koji su pristali na takav oblik suradnje plaćaju za to neku vrst paušala. Bartolčić smatra da je to primjer zdrava modela financiranja u kulturi te dodaje kako je konačni cilj, koji portal još nije ostvario, na jednu kunu javnoga novca zaraditi tri privatne kune.

Premda je takav simbiotski odnos različitih kulturnih subjekata nedvojbeno dobar način stvaranja novoga prostora za razne oblike kulturnog novinarstva, dakako da nije bez slabosti. Problem je ponajprije u činjenici da je sužen prostor za eventualnu negativnu kritiku. Toga su pak svjesni u Booksi, koje se funkcioniranje u cijelosti oslanja na daleko rizičnije financiranje po projektu ili godini, u ovisnosti o ishodima raznih natječaja za potpore. Booksa djeluje od 2007. na stranici www.booksa.hr i nastoji informativno pokrivati kompletnu književnu produkciju, književna događanja, a objavljuje i top-liste, preporuke za čitanje te vlastite književne kritike. Portal je jedan aspekt funkcioniranja cijeloga projekta, koji uključuje i književni klub. Ovih je dana propala knjižara koja je funkcionirala u sklopu kluba, no u Booksi naglašavaju kako to ne ugrožava ostale aspekte poslovanja, jer je knjižara bila registrirana kao poslovni subjekt, dok su klub i portal u djelokrugu udruge te posluju stabilno.

Tržišna autonomija

„Booksa je ove godine dobila jednu europsku dotaciju, a i sredstva od Ministarstva na razini su prošlogodišnjih, tako da vjerujemo da ćemo izgurati godinu bez problema. Ono što je nama uvijek bilo važno jest doza autonomije pri izboru o čemu ćemo i kako pisati. Događa se da naše kritike opale po nosu i naše drage prijatelje, ali to je tako i nadamo se da nam to nitko neće zamjeriti“, kaže Miljenka Buljević iz Bookse.

Kao poseban fenomen vrijedi istaknuti i blog Knjiški moljac, na adresi knjigoljub.blog.hr, koji održava Božidar Alajbegović. S obzirom da Alajbegoviću bez kune javnog novca, a usprkos bavljenju temama navodno nezanimljivima širokim masama, polazi za rukom održavati jedan od najpopularnijih blogova domaće blogosfere, svakako možemo govoriti o iznimnom postignuću. Ipak, izdavači su ga odbili financijski poduprijeti i to se nažalost odrazilo na njegovu produkciju. Trenutno je primjerice umjesto novosti objavljena tek obavijest da se autor u travnju bavi popisivanjem stanovništva.

Ne bi bilo pošteno ne spomenuti i činjenicu da je književnost bitna i učestala tema i na nekim drugim portalima posvećenim kulturi, među kojima su Kupus.net, Kulturpunkt te bivši portal Cunterview.net, koji sada djeluje pod novim imenom i adresom Voxfeminae.net.